BORBA ZA PLIN Amerikanci hoće 'BH-Gas', Čović želi osnovati poduzeće pod kontrolom Hrvata

Kako se zakon o Južnoj interkonekcijij od najvećeg prioriteta za FBIH, kako stoji u obrazloženju zakona, pretvorio u zastoj u parlamentarnoj proceduri? Kako se najveći strateški projekat pretvorio u političko pitanje te kako se dobrobit građana pretvorila u zahtjeve s prizvukom ultimatuma HDZ-a? Sve su ovo pitanja koja su na stol došla tijekom razmatranja polinovoda Južna interkonekcija. Iako Federacija Bosne i Hercegovine ima tvrtku koja bi mogla biti nositelj ovog projekta, HDZ osnovao je vlastitu.

Vlada Federacije nakon prve sjednice povukla je sve zakone koji su bili u parlamentarnoj proceduri, među kojima je i zakon o Južnoj interkonekciji Bosne i Hercegovine i Hrvatske. A ni do tada njegova sudbina nije bila slavna. Nakon što je Prijedlog zakona u prosincu 2021. usvojio Predstavnički dom i nakon što je poslan u Dom naroda, pristigli su amandmani. Konkretno, jedan polovinom prošle godine koji u prvi mah zvuči kao lingvistički problem, a to je da se “BH-Gas d. o. o. Sarajevo zamijeni riječima Južna plinska interkonekcija d. o. o. Mostar” - samo toliko, piše Federalna.

“Ali je na Domu naroda imao značajniji broj amandmana koji su za cilj imali da se formira novo poduzeće. Interes Federacije BiH nije da formiramo još jedno poduzeće. Imamo BH-Gas, koji rukovodi ovim dijelom posla”, ističe Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).

BH-Gas kao gospodarsko društvo zaduženo je za transport prirodnog plina i razvoj transportnog sustava. Kao nositelj projekta Južna interkonekcija podnijelo je zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti i taj postupak je u zastoju jer nedostaju četiri suglasnosti iz dvije županije s HDZ-om kao uvjerljivom većinom.

“Od ukupno 60 neophodnih suglasnosti za dobivanje urbanističke dozvole imamo 56 dozvola. Nedostaju četiri suglasnosti iz HNŽ-a i ZHŽ-a”, navodi Nihada Glamoč, direktorica BH-gasa.

“Južna interkonekcija trenutno je jedini provodivi projekat koji bi omogućio da Bosna i Hercegovina prekine potpunu ovisnost o jednom izvoru za opskrbom  prirodnim plinom - Rusiji. Umjesto da se krene dalje s BH-Gasom, jedinom tvrtkom koja ima kapacitet i koja je spremna da preuzme ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata. Dragan Čović izabrao je vlastite interese, a ne interese stanovnika Federacije”, poručio je Michael Murphy, veleposlanik SAD-a u BiH.

Ako se zanemari potreba političke kontrole nad još jednim resursom, uvođenjem novog subjekta poništio bi se dostignuti stupanj razvoja projekta, odnosno, izrada investicijsko-tehničke dokumentacije i pribavljenih dozvola, multiplicirao bi se broj transportnih kompanija, što bi za posljedicu imalo da dobrobit građana završava u povećanju cijena prirodnog plina.

"Ubacivanjem još jednog posrednika koji mora isfinancirati svoje troškove postojanja, koje na kraju plati krajnji potrošač - to je, sigurno, nepovoljno, i zato stvar ne treba cjepkati na više poduzeća", upozorava stručnjak za enrgetiku Nihad Harbaš.

Infrastrukturni projekt koji bi svojim načinom povezivanja učinio Bosnu i Hercegovinu neovisnom o ruskom plinu i povezao Bosnu i Hercegovinu sa širom europskom mrežom gasovoda preko Hrvatske koči HDZ-ov amandman. Sve ovo na sto je stavilo i priču može li HDZ od ovoga odustati kompromisom na način da im se da direktorska pozicija u BH-Gasu, protiv čega, bar za sada, nisu predstavnici Trojke. No, je li to dovoljno?

“U okviru federalne koalicije, da taj zakon ide što prije u proceduru, moja ponuda HDZ-u je da na čelo BH-Gasa dođe Hrvat, jer ja želim integracijske procese, a ne dezintegracijske”, izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (NiP).