BOG JE PRVO SEBI STVORIO BRADU Bivša direktorica Doma zdravlja sama sebi isplatila preko 100.000 maraka mimo zakona

vesna gluvić čelić, Dom zdravlja, Gradiška

Bivši vršitelj dužnosti direktora Javne zdravstvene ustanove “Dom zdravlja” Gradiška, Vesna Gluvić Čelić, je putem odluka, a pozivajući se na statut ove ustanove, sebi isplaćivala plaću koja je veća i od plaće direktora Univerzitetsko-kliničkog centra u Banjoj Luci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gluvić je na funkciju V. D. direktora JZU “Dom zdravlja” Gradiška došla prije tri i pol godine, kao kadar Ujedinjene Srpske. Funkciju vršitelja dužnosti je obnašala do 10. redovne sjednice Skupštine grada Gradiška, kada je nakon natječaja na njeno mjesto došao, također kadar Ujedinjene Srpske, Siniša Adžić.

Gluvić je pored ove funkcije i vijećnik u Skupštini grada Gradiška ali joj ni njena ruka nije pomogla da ostane na čelu Doma zdravlja, odakle je sklonjena kako bi se zataškale brojne nepravilnosti koje je učinila u ovoj zdravstvenoj ustanovi, zajedno s užim rukovodstvom.

Uvidom u dokumentaciju koja je u posjedu portala Infoveza vidljivo je iz odluka na koji način je Gluvić Čelić sebi isplaćivala naknade. Sve je krenulo od njenog prethodnika Tihomira Mihajlovića, koji joj je još 2016. godine kroz odluku odobrio isplatu 300 maraka neto na mjesečnoj razini, za angažiranje u radu laboratorija Doma zdravlja Gradiška.

vesna gluvić čelić, Dom zdravlja, Gradiška

Čelić ovaj iznos prima do danas na mjesečnoj razini ali joj je to očigledno bilo malo, pa je s pozicije direktora kroz novu odluku iz 2019. godine sebi mjesečno isplaćivala 632,28 maraka neto, opet zbog angažiranja u radu laboratorija, samo što je ovaj put navela da se taj posao za razliku od prethodnog odnosi na suradnju s Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Nije jasno kako je Čelić Gluvić stigla istovremeno biti i direktorica i raditi u laboratoriju.

Pored ove dvije odluke Gluvić Čelić je donijela još dvije. U odluci iz 2018. godine sama sebi je mjesečno isplaćivala 100 maraka neto za angažiranje na određenim projektima od interesa za Dom zdravlja, kao da je zaboravila da je direktorica i da joj je to svakako posao.

200 maraka neto mjesečno je direktorica sebi počela isplaćivati 2019. godine i to, kako je navela, na osnovu imenovanja “Tima za implementaciju akcijskog plana za osiguranje održivosti zdravstvenog sustava Republike Srpske”. Pored sebe počastila je i članove tima sa po 200 maraka mjesečno neto. Interesanta je briga za zdravstveni sustav Republike Srpske, koji je dijelom i zbog ovakog odnosa pojedinih direktora u dubiozi.

Kada su u pitanju sve navedene nezakonitosti, ekipa Infoveze se obraćala JZU “Dom zdravlja” Gradiška s nekoliko upita, međutim, iz ove ustanove je odgovoreno da pojedinačne isplate plaća, naknada i drugih primanja nisu javne. Isto tako, u jednom od odgovora na upite poručeno je da će biti sankcionirani kroz sudske postupke.

Nisu ovo sve funkcije koje ima liječnica Gluvić Čelić. Pored plaće koju je primala na osnovu funkcije V. D. direktora i vijećničke naknade, ona je član Nadzornog odbora Integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS-a), za čiji se rad vežu brojne kontroverze, od same cijene ovog sustava koji je plaćen oko 25 milijuna KM, a on još nije profunkcionirao u Gradišci i drugim lokalnim zajednicama. Visina naknade na osnovu funkcije koju Gluvić Čelić obavlja ovdje iznosi 450 maraka neto mjesečno.

Napominjemo da su sve odluke donsene na osnovu člana 20 Statuta JZU Doma zdravlja Gradiška, koji propisuje samo ovlaštenja direktora ali ne i mogućnost uvećanja plaće kroz određene odluke. Uz sve to statut ne može biti iznad zakona, kako su nam pojasnili pravnici. Pravnici tvrde da po Zakonu o plaćama u zdravstvu, nositelj ovakve funkcije sebi može dati maksimalan koeficijent od 19,3 koji se množi sa 145 maraka, na dobiveni iznos se samo može dodati minuli rad.

vesna gluvić čelić, Dom zdravlja, Gradiška

Prostom računicom dođe se do toga da je Gluvić Čelić za 3,5 godina mandata sebi isplatila na teret proračuna Doma zdravlja Gradiška preko 100 tisuća maraka u bruto iznosu i to zaključujući većinu odluka sama sa sobom.