BiH smanjuje broj vojnika i vojnih lokacija

"Pregled obrane u skladu sa smjernicama Predsjedništva BiH definirao je da broj lokacija sa 63 bude smanjen na 57", kazala je Marina Pendeš, ministrica obrane BiH, i dodala da je Ministarstvo obrane ovaj pregled napravilo na temelju smjernica Predsjedništva BiH, te da su se prilikom izrade svi nečega odrekli da bi svi dobili.

"Ne može se kazati da je samo neko dobio nešto. Pregled govori o viziji Oružanih snaga za idućih 10 godina, čiji je sastavni dio plan modernizacije OS BiH. Sastavni dio je i odluka o smanjenju broja lokacija sa 63 na 57, smanjenju sa 10.000 na 9.200 aktivnih vojnika, aktivne rezerve sa 5.000 na 4.600 rezervista. Dokument je u potpunosti usaglašen", kazala je Pendeševa.

Boris Jerinić, zamjenik ministra obrane, rekao je da su neperspektivnim vojnim objektima proglašene vojarne u Foči, Kalinoviku i Ugljeviku.

"Nadam se da će i tamo taj dokument proći i da ćemo uz početak knjiženja vojnih lokacija u ovom mandatu uspjeti aktivirati Akcioni plan za članstvo (MAP) u NATO-u", kazao je Sifet Podžić, predsjedavajući Zajedničke komisije za obranu i sigurnost parlamenta BiH.

Mladen Ivanić, srpski član predsjedništva BiH, nije jučer želio komentirati Pregled obrane jer ga još nije dobio.

"Tek kad dokument dobijem mogu dati svoj stav. U četvrtak imamo redovnu sjednicu i taj dokument neće biti na njenom dnevnom redu. Na kojoj sjednici će biti, vidjeti ćemo nakon ove sjednice, ali se nadam da će biti usvojen do roka koji je Predsjedništvo dalo", rekao je Ivanić.

Pendeševa je rekla da su, kada je riječ o dosadašnjem knjiženju perspektivne vojne imovine, na području FBiH uknjižene 24 lokacije.

"Imamo problem ne samo političke, nego i funkcionalne naravi kada je u pitanju knjiženje. Za 20 lokacija ne podudara se stanje na terenu, u katastru i u gruntovnici", kazala je Pendeševa.

Dodala je da, što se tiče knjiženja perspektivne vojne imovine i ovih spornih 20 lokacija, to ne može biti završeno za godinu dana.

"Postoji određen broj lokacija koje se nalaze na području RS, gdje postoji političko stajalište predstavnika vlasti kada je u pitanju knjiženje perspektivne vojne imovine koju koristi Ministarstvo obrane da oni to neće podržati. To je jasan stav i ne želim ga komentirati", rekla je Pendeševa.

Dodala je da postoji balans: dvije trećine je u FBiH, trećina u RS. Borislav Bojić (SDS), zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za obranu i sigurnost parlamenta BiH, ističe da je stav RS da korištenje perspektivne vojne imovine od strane Oružanih snaga nije problematično.

"Pitanje vlasništva je nešto drugo. Ministrica je rekla da broj perspektivnih lokacija neće biti isti. Što će biti s imovinom koja će vremenom postati neperspektivna? Neće se RS odreći svoje imovine, ona će pripasti ili lokalnim zajednicama, entitetima, nevažno, suština je da je pitanje imovine u zakonodavstvu BiH potpuno jasno definirano - to je imovina RS koja nesporno može biti stavljena na raspolaganje OS BiH za njihove potrebe. Jasan stav RS", rekao je Bojić.

Borjana Krišto, član iste komisije, je mišljenja da će se za knjiženje vojne imovine naći rješenje uvažavajući pravo da svako ima svoj politički stav.

Podsjetimo, Pregled obrane blokiran je još 2009. godine, a sedam godina poslije trebalo bi da bude i konačno usvojen. Plan je bio da se to desi do kraja studenog ove godine, kako je tražilo i predvidjelo Predsjedništvo BiH. Pretpostavke za to stvorene su nedavnim dogovorom Predsjedništva, koje je dalo smjernice za nastavak i završetak ovog dokumenta, važnog za napredak zemlje ka članstvu u NATO.

Pregled obrane formalno bi trebalo da osigura mehanizme povećanja efikasnosti Oružanih snaga BiH, za šta je delegacija NATO-a već izvjesno vrijeme posebno zainteresovana. U sklopu modernizacije OS BiH u narednih 10 godina trebalo bi da bude kupljeno nekoliko helikoptera, kao i motornih vozila, poput kombija za prijevoz hrane, ljudi i sredstava.

Ništa sporno u bilbordima

Kada je riječ o NATO kampanji za promociju ulaska BiH u ovaj savez, pri čemu se na promotivnim bilbordima nalaze i obilježja Ministarstva obrane BiH, ministrica Marina Pendeš u tome ne vidi ništa sporno. Podsjetila je da postoji više dokumenata i zakona u BiH u kojima je definirano da su euroatlantske integracije glavni vanjskopolitički cilj BiH.