BiH PRVI PUT NAJBOLJA NA SVIJETU Studenti Azra i Nikola pobijedili konkurenciju iz cijelog svijeta u mikroelektronici

Svjetski, a naši -  baš ovim riječima mogli bismo opisati mlade studente Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, Azru Elezović i Nikolu Babića, koji su uz pomoć svog znanja još jednom postavili Bosnu i Hercegovinu na sami svjetski tron znanja i umijeća, čime su postali s pravom ponos cijele zemlje.

Na nedavno održanoj Međunarodnoj Olimpijadi iz mikroelektronike, Nikola Babić je osvojio prvo mjesto i zlato, a Azra Elezović treće mjesto i broncu, čime su postali prvi predstavnici naše države koji su otišli na jednu Olimpijadu iz nauke, odnosno natjecanje planetarne razine, i pobijedili. O ovom velikom uspjehu i njihovom iskustvu sa natjecanja razgovarali smo baš sa pobjednicima i mladim znanstvenicima Azrom i Nikolom, njihovim profesorom i mentorom koji je vrijedno pratio njihov rad iz dana u dan, docentom Aleksandrom Pajkanovićem, kao i dekanom ovog, poznatog po znanju, Elektrotehničkog fakulteta prof. dr Zoranom Đurićem.

Nikolino iskustvo

„Kao što ime kaže, to je natjecanje na kojem se natječu studenti iz raznih dijelova svijeta koje je tematski centrirano oko mikroelektronike. Mikroelektronika je podoblast elektronike koje primarno bavi analizom i sintezom integriranih kola. Natjecanje organizira američka tvrka "Synopsys", jedna od vodećih tvrtki u svijetu koja se bavi integriranim kolima. Natjecanje se sastoji iz dvije faze: lokalne, koja podrazumijeva natjecanje na državnoj razini gdje se bira predstavnik zemlje, i finalne, gdje se predstavnici raznih država takmiče međusobno“, započeo je Nikola za Hercegovina.info.

Kako kaže ovaj student završne godine fakulteta, na ovogodišnjem natjecanju na lokalnoj fazi je sudjelovalo 270 učesnika, a u finalu se našlo 28 sudionika, iz 14 različitih država poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Jordana, Brazila, Čilea, Rusije, Vijetnama, drugih. Tradicionalno se finale Olimpijade održava u Jereveanu, glavnom gradu Armenije.

„Ozbiljnije pripreme su počele negdje sredinom srpnja te smo završili početkom listopada, odnosno spremali smo se negdje oko dva i pol mjeseca. Sama priprema je uglavnom tekla dobro, no naravno s vremena na vrijeme naišli bi smo na prepreke na putu. Sa većinom gradiva koje smo prešli za Olimpijadu smo se već upoznali tijekom studija, te nam je znanje koje smo stekli znatno olakšalo spremanje. Primarna literatura nam je bila zbirka zadataka koju su objavili organizatori Olimpijade u kojoj se nalaze zadaci sa prethodnih Olimpijada“, objasnio je Babić, čija je ovo prva nagrada tog tipa.

Rezultat kao najpozitivnije iznenađenje

Ovakav uspjeh nije očekivao, pa je i sam bio ugodno iznenađen, a kao nešto najzahtjevnije izdvojio bi prilagođavanje načinu na koji su riješeni zadaci u okviru zbirke, pošto se znatno razlikuju u odnosnu na način na koji su navikli.

„Naravno, pored toga bilo je i zadataka sa kojima se nismo prije susretali, naročito u oblasti digitalne elektronike gdje postoji velika raznolikost zadataka. Sve ovo bi bilo nemoguće bez našeg mentora, profesora Aleksandra Pajkanovića, te bih ovom prilikom želio da mu se zahvalim na njegovoj pomoći pri spremanju, ali i naravno prilici da sudjelujemo koju nam je pružio. Mislim da je naš uspjeh, i uspjeh drugih studenata na ETF-u dobar pokazatelj da je ovo institucija na kojoj se stiče zaista kvalitetno znanje, te se ono može porediti i sa znanjem stečenim na visokoškolskim ustanovama širom svijeta. Mislim i da je to mjesto gdje se razvijaju razne ideje, i gdje se kvalitetno radi na tome“, kazao je zadovoljno Nikola za naš portal.

Ove nagrade svjedoče o tome kakav je banjalučki ETF u pogledu edukacije.

„Vjerujem da će ova nagrada meni otvoriti neka nova vrata, no vrijedno je i spomenuti da vjerujem da će i javnosti bolje pokazati da iako nismo najrazvijenija zemlja, izučavamo i bavimo se važnim stvarima na Elektrotehničkom fakultetu, te da naši studenti zaista vladaju znanjem koje su stekli. Nadam se da će i više ljudi odabrati naš fakultet prilikom upisa i mislim da banjalučki ETF iz godine u godinu pokazuje da nije potrebno otići u inozemstvo da bi se stekla kvalitetna edukacija. Što se mene tiče, za sada planiram ostati ovdje pri završetku fakulteta. Pošto sam četvrta godina, nije mi ostalo puno do kraja osnovnih studija. Mislim da su i master studije nešto čime bih volio pozabaviti se“, zaključio je Nikola, koji kaže da svoju budućnost vidi u izučavanju oblasti integrisanih kola i ugrađenih računarskih sistema.

Azrino iskustvo

Azra je već na početku razgovora objasnila da se radi o natjecanju na kojem se rješavaju zadaci iz oblasti digitalna elektronika, analogna elektronika, RF elektronika, elektronske komponente i fizika poluprovodnika, poluprovodničke tehnologije, diskretna matematika i kombinatorika, objektno orijentisano programiranje, a pravo sudjelovanja imaju svi studenti osnovnih, master i doktorskih studija starosti do 30 godina. Baš na takvom natjecanju istaknuli su se njih dvoje.

„Tijekom razdoblja vježbanja izdvajali smo 10 do 15 sati tjedno za pripreme, a značajna olakšica je bilo to što smo imali pomoć i podršku profesora Aleksandra Pajkanovića, od kojeg smo prvi put i saznali za ovo natjecanja. Na ovom natjecanju sam sudjelovala i prošle godine, nadam sam zauzela 5. mjesto, međutim s obzirom na konkurenciju nisam očekivala ovakav rezultat ove godine“, kazala je Azra za Hercegovina.info.

Ova nagrada za nju prije svega predstavlja veliku čast, a zatim je pokazatelj i u kojoj mjeri vlada znanjem iz mikroelektronike te je jako značajno prilikom budućeg zaposlenja i nastavka studija.

„Smatram da je na neki način i dobar primjer drugima koji planiraju upisati ovaj fakultet, i konkretno smjer Elektronika kako ne moraju ići u druge zemlje radi studija, jer se i kod nas pruža jako kvalitetno obrazovanje i ne zaostajemo ni u kom segmentu za sličnim fakultetima bilo gdje u svijetu. Moji planovi koje imam za blisku budućnost su naravno prvo da diplomiram, a zatim zaposlenje i sljedeće godine ću vjerovatno upisati master studije“, naglašava ova mlada i uspješna studentica.

Elezović je ovu priliku iskoristila da se zahvali profesoru Pajkanoviću na uloženom trudu i vremenu tijekom cijelog procesa pripreme i odlaska na ovo natjecanje, a zatim i svom Gradu Prijedoru jer su joj i oni pružili financijsku podršku, kako prošle, tako i ove godine.

Zalaganje profesora Pajkanovića

„Mi se za ovo natjecanje spremamo od 2021. godine - kada smo prvi put imali svog predstavnika tamo. Spremamo se u smislu da svaki put kada neko od naših kandidata ode na finale tog natjecanja sve novo što vide, mi uključimo u pripreme sljedeće godine. Trudim se da i plan i program predmeta koje predajem u domeni mikroelektronike prilagodim i unaprijedim, tako da se usvoji to znanje koje nam natjecatelji donesu. Ako vidimo nešto novo i zanimljivo na finalnom testu, to uključujemo u redovna predavanja sljedeće školske godine i tako držimo korak sa svjetskom znanosti i tehnikom. U kontekstu priprema, dozvolite samo da istaknem financijsku pomoć lokalnih vlasti grada Prijedora i opštine Teslić, te jednog privatnika - to su tri izvora iz kojih smo finansirali odlazak studenata na Olimpijadu. Zahvaljujem im se na povjerenju i podršci“, započeo je Pajkanović za Hercegovina.info.

Jedan od najznačajnijih fakulteta u BiH

Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci je, prema njegovom mišljenju, jedna od najznačajnijih institucija u Republici Srpskoj i uopće u Bosni i Hercegovini jer je upravo profil inženjera koje obrazujemo prijeko potreban tržištu rada u domenu tehnologija.

„Trudimo raditi taj posao najbolje što možemo i, uistinu, evo vidite, rezultati ne izostaju. Prije dvije godine naš kandidat je osvojio treće mjesto, tj. broncu, a prošle godine su naši studenti bili peti i deseti u ukupnom poretku. Tu si i uspjesi na Elektrijadama, što pojedinačno, što ekipno, tako da možemo slobodno reći da je demonstracija kvalitete znanja skoro pa redovna pojava. Ipak, ova, konkrento, pobjeda na Olimpijadi iz mikroelektronike je neuporediva sa dosadašnjim rezultatima u tom smislu - i sada se već ponavljam, ali i zaslužili su to naši ljudi - jednostavno zato što je ovo prvi put da netko iz BiH osvaja Olimpijadu iz neke nauke“, istaknuo je Pajkanović.

Dr. Aleksandar Pajkanović, u zvanju docenta predaje nekoliko predmeta na Katedri za elektroniku Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, a u stručnom i znanstvenom smislu, i sam se primarno bavi projektovanjem integriranih kola, tj. dizajnom čipova.

U Bosni i Hercegovini se elektronika predaje najbolje na svijetu

„Osobno se nadam da će ova zanimljiva znanstvena oblast, ali istovremeno vrlo unosna industrijska branša - poluprovodnici, projektovanje čipova, tj. mikroelektronika (iako je to sada već, u stvari, nanoelektronika) dobiti na popularnosti kod mladih ljudi, naših mlađih kolega. Naime, ove medalje su dokaz da mi elektroniku predajemo najbolje na svijetu, da su naša djeca voljna potruditi najbolje na svijetu, te da u suradnji uistinu možemo osvojiti bilo koju prepreku“, rekao je Pajkanović, koji kaže da će i sljedeće godine spremati kandidate za ovo natjecanje, te da će se i u BiH pojaviti ozbiljan industrijski igrač koji će se baviti dizajnom integriranih kola, tj. projektiranje čipova.

„Konačno, želio bih da ovo bude poziv domaćim kompanijama drugih profila, ali i strukturama vlasti da ulože financijska sredstva, evo dali smo sasvim dovoljno dokaza samo ove godine da smo u domeni analogne i digitalne elektronike u korak s najprestižnijim univerzitetima svijeta, pa samim tim da uistinu vrijedi ulagati u kapacitete potrebne za tržište integrisanih kola i ljude koji će stjecati ekspertizu u toj oblasti kroz studije na našem Fakultetu“, zaključio je Pajkanović.

Dekan Zoran Đurić i uspjeh fakulteta

Ovakvi uspjesi nisu rijetkost na ovom fakultetu, a samo na ovom natjecanju posljednje tri godine Elektrotehnički fakultet se nalazi u samom vrhu.

„Izuzetno sam zadovoljan kotiranjem našeg fakulteta na mapi Elektrotehničkih fakulteta, a iz generacije u generaciju, naši studenti nižu samo najviše nagrade. Mi smo jako mali fakultet u poređenju s drugim fakultetima u regiji, što govori činjenica da imamo 38 zaposlenih predavača, a da bi normalno funkcionirali s ovim brojem studenata, kojih je preko 1000, nas treba biti 90. Takve stvari govore koliko se zalažemo i borimo, pa kada dođe do ovakvog jednog uspjeha, ponos je nezaobilazan“, započeo je Đurić za Hercegovina.info.

Đurić je istaknuo i neke probleme s kojima se ovaj fakultet susreće, kao što je na primjer i neadekvatna zgrada u kojoj se trenutačno nalaze.

„Prošle godine smo proslavili 60 godina postojanja i ova intitucija je starija čak 13. godina od banjalučkog Univerziteta. Mi i dalje nemamo adekvatnu zgradu, amfiteatar za studente, u ovu zgradu nije uloženo praktično ništa od strane države, a ono što smo mi kao fakultet uspjeli izboriti jest da uz pomoć kompanija renoviramo učionice gdje ćemo izvoditi auditornu nastavu, a čije otvaranje treba da se dogodi ovog tjedna. Dakle, mi rastemo i gradimo se isključivo sa novcem kompanija. Trudimo se svim silama da osiguramo odlazak naših studenata na ovakva natjecanja, a to su ponekad ogromni financijski troškovi“, kazao je Đurić, koji nosi titulu dekana ovog fakulteta već unazad tri godine.

Kako kaže, svoje mjesto na prijemnim ispitima svake godine na ovom fakultetu potraži veliki broj studenata širom regije, a nerijetko se tu nađu i studenti iz Hercegovine.

„Volim vjerovati da su naša djeca posebna baš zato jer su izabrala teži put. Ovdje ne postoji mogućnost da se završi fakultet ako stvarno ne znate, ispiti se ne mogu položiti na nelegalan način, a intervencije ne pomažu. Kod nas se neće dogoditi dodatni ispitni rok, ako to nije u skladu sa zakonom. Kod nas se cijeni samo znanje, a naši studenti će zasigurno naći svoje mjesto na tržištu rada u budućnosti. Mi obrazujemo mlade znanstvenike i na to smo ponosni svakodnevno, a ovakvi uspjesi to samo potvrđuju“, zaključio je Đurić.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.