BiH konačno ‘preuzima svoje nebo’ od Srbije i Hrvatske

BiH od 2014. godine preuzima odgovornosti za pružanje usluga u zračnoj plovidbi svojim nebom. Tada je preuzela kontrolu nad prostorom do 10.000 metara nadmorske visine, dok su susjedi Srbija i Hrvatska nastavili nadgledati promet iznad 10.000 metara i time ubirati prihode

Bosna i Hercegovina će nakon 27 godina, u noći sa 4. na 5. prosinca, konačno preuzeti kontrolu nad svojim zračnim prostorom. tim događajem u potpunosti će biti realizirana Faza II Strategije razvoja sistema za upravljanje zračnim prometom u Bosni i Hercegovini (ATM Strategija BiH).

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odobrilo je u srpnju Nacrt za pregovore za zaključivanje novih međudržavnih sporazuma sa susjednim zemljama, čime je omogućeno da se krene u realizaciju za kontrolu gornjeg dijela bh. neba, koje od 1998. kontroliraju Srbija i Hrvatska.

Dugo se čekalo

BiH od 2014. godine preuzima odgovornosti za pružanje usluga u zračnoj plovidbi svojim nebom. Tada je preuzela kontrolu nad prostorom do 10.000 metara nadmorske visine, dok su susjedi Srbija i Hrvatska nastavili nadgledati promet iznad 10.000 metara i time ubirati prihode.

Dugo se čekalo da strateški cilj bude na dohvat ruke. Tek u srpnju 2017.godine je usvojena “Politika upravljanja zračnim prostorom Bosne i Hercegovine”, koju je pripremio Komitet za upravljanje zračnim prostorom BiH.

Doduše, 13.studenog 2014. godine BiH je preuzela kontrolu nad dijelom svog zračnog prostora, i to do visine od 32.500 stopa ili približno 10 tisuća metara. Ali to su samo sitnice, odnosno avioni koji polijeću i slijeću na ovdašnje zračne luke ili prilaze dubrovačkom aerodromu iz pravca sjevera, te beogradskom aerodromu iz pravca jugozapada, kao i neki tipovi aviona koji tvornički ne mogu dostići visinu od 10 kilometara.

Sljedeći, ako ne i ključni, dio priče je novac koji se naplaćuje po kontroli leta. On varira po trajanju kontrole pojedinog leta. U pitanju su desetine milijuna maraka.

Dnevno tisuću preleta

Stručnjaci avijacije su ranije upozoravali da, s obzirom da preko teritorije BiH dnevno otprilike preleti 1.000 aviona, takse od preleta se dijele Srbiji i Hrvatskoj.

Podsjetimo, zbog odugovlačenja cijelog procesa, 2015. godine je Ured za reviziju BiH napravio izvješće u kojem se navodi da je BiH izgubila 35 milijuna eura zbog kašnjenja preuzimanja kontrole bh. neba.

Nakon toga, u travnju iste godine Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamenta BiH organizirala je javno saslušanje predstavnike BHANSA-e, Direkcije za civilno zrakoplovstvo (BHDCA) te Vijeća ministara.

Obnova kontrolnih tornjeva

No, da se ne vraćamo u povijest, činjenica je da se preuzimanjem odgovornosti pružanja usluga u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine očekuje povećanje prihoda BHANSA-e, koja je samofinancirajuća neprofitna organizacija, u 2020. godini u odnosu na plan za 2019. godinu za približno 20 posto, odnosno oko 10.000.000 KM. Iz BHANSA-e poručuju da će novi kontrolori već u prosincu početi sa radom, te najavio da će BHANSA uložiti višemilijunski iznos u obnovu kontrolnih tornjeva u Sarajevu, Banja Luci i Tuzli.

U Mostaru je planirana potpuna revitalizacija i nadogradnja postojeće zgrade za potrebe sjedišta BHANSA-e, kao i izgradnja novog i suvremenog objekta amfiteatra za potrebe centra za obuku, budući školski centar. Radovi u Sarajevu će obuhvatiti sanaciju i modernizaciju kontrolnog tornja te pripremne radove za uvođenje radarske kontrole, kao i u Mostaru.

Rekonstrukcija objekta predviđena je i u Banjoj Luci, gdje se također očekuju pripremni radovi za uvođenje radarske kontrole. U Tuzli planiraju sanaciju i modernizaciju kontrolnog tornja te uređenje meteo-parka.