BiH JE ZEMLJA S NAJMANJIM BROJEM MUZEJA Građanima se osjećaj za umjetnost budi tek kada odu u stranu zemlju

Do Prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini su postojala svega dva muzeja i to Zemaljski muzej u Sarajevu i Etnografski muzej u Banjoj Luci. Danas, situacija s brojem čuvara kulture sjećanja u našoj zemlji je bolja, pa tako sada dolazimo do ukupne brojke od 32 muzeja na milijun stanovnika, što nas ipak prema evidenciji UNESCO-a svrstava u grupu zemalja s najmanjim brojem muzeja uz Sjevernu Makedoniju, točnije 9,6 muzeja na milijun ljudi, što je prema procjenama – premalo.

S druge strane, prema informacijama dobijenih iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, na razini Bosne i Hercegovine postoji registriranih 18 muzeja, od toga u FBiH – osam, u Republici Srpskoj - devet  i u Brčko distriktu - jedan muzej,  na temelju podataka iz 2022. godine.   

Ako bismo uzeli za primjer državu Austriju, koja predstavlja dom za mnoge ljude s naših prostora, vidjeli bismo da u sklopu njenog teritorija postoji čak 510 muzeja, što govore podaci Zavoda za statistiku Austrije iz 2021. godine, a čak više od njih stotinu nalazi se u Beču. Naravno, uspoređivati Austriju i Bosnu i Hercegovinu makar na nivou ulaganja, broja stanovnika, prepoznavanja i cijenjenja značaja i uloge kulture i umjetnosti za jednu državu, naciju i položaj nije najpotrebnije da bi se uvidjele razlike, ali činjenica da Bosnu i Hercegovinu, zemlju s bogatom povijesti tri naroda, krase svega 18 muzeja, i to raspoređenih u tek nekoliko gradova, govori da umjetnost kod nas ipak nije našla još uvijek svoj pravi put, osim ako se usporedi s razdobljem Prvog svjetskog rata.

Bliži primjer Bosni i Hercegovini, makar prema faktoru udaljenosti u kilometrima, predstavlja Crna Gora. Iz UNESCO-vog izvješća iz 2022. godine, ova država koja je manja od BiH, s tadašnjih 620.000 stanovnika ima ukupno 99 muzeja, odnosno 159,2 na milijun stanovnika, što je stavlja na visoko peto mjesto po broju muzeja u cijeloj Europi.

Europska grupa za muzejsku statistiku osnovana je 2002. sa sjedištem u Berlinu, a dosad joj se pridružilo 30-ak europskih, ali i izvaneuropskih država, čiji se predstavnici svake godine okupljaju oko teme muzejske statistike i njezina usklađivanja na međunarodnoj razini, kao i oko aktualnih muzeoloških pitanja.

Na sastanku 2018. godine su predstavljeni rezultati dvogodišnjega zajedničkog projekta Eurostata i EGMUS-a čiji je cilj bilo upotpunjavanje i metodološko usklađivanje muzejske statistike različitih zemalja članica grupe. Mnoge su zemlje sudionice tijekom realizacije projekta ažurirale svoje podatke, a EGMUS-u su se pridružile Srbija i Bosna i Hercegovina, što je i bio jedan od ciljeva projekta – širenje zemljopisne pokrivenosti.

„Proučene su nacionalne definicije muzeja i ustanovljeno je da 19 država primjenjuje vlastiti nacionalni kriterij, a 12 EGMUS-ov, što znači da nisu usporedivi. Nova konačna verzija zbog složenosti još nije dogovorena. Doprinos u tom smjeru jest tablica koju je izradila Eurostatova stručnjakinja, a sadržava popis kriterija kojima se određuje koje sve institucije ulaze u opseg istraživanja (counting unit), njihovo svojstvo nekomercijalnosti, otvorenost prema javnosti, prikupljanje građe, izložbeni prostori, postojanje (stručnih) djelatnika. Među ostalim kriterijima koji utječu na usporedivost podataka, navedeni su pravni okviri za muzejsku djelatnost, registri muzeja (uvjeti za upis u registar), modeli upravljanja, sudionici i način financiranja (državna i lokalna tijela vlasti, privatni sektor)“, napisano je u izvješću Europske grupe za muzejsku statistiku.

Sve su ovo podaci Europske grupe za muzejsku statistiku, što nas dovodi do toga da Bosna i Hercegovina možda čak i ne posjeduje određene norme i podatke što sve treba ispunjavati jedna ustanova da bi se nazivala muzejem. Za sve ostale zemlje u regiji podaci su poznati i lako se pronalaze.

Ukupna posjećenost muzejima na godišnjem nivou u Bosni i Hercegovini, u skladu sa svim prethodno navedenim podacima, nije izmjerena za prethodne dvije godine.

„Što se tiče posjetitelja na razini Bosne i Hercegovine, zadnji podaci koje imamo su iz 2021. godine i broj posjetitelja je bio 134.742 ljudi“, kazala je Kristina Čulo, viši stručni suradnik u sektoru za demografiju i socijalne statistike Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, za Hercegovina.info.

Ipak, pronašli smo nekoliko pojedinačnih rezultata od kojih smo neke izdvojili, pa je tako Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci tijekom prethodne 2023. godine imao 30.000 posjetitelja. Prema podacima koje smo pronašli na sajtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu, oni su tijekom prethodne godine prodali 45.229 ulaznica, s tim da je bilo i nekoliko događaja za koje se nije plaćao ulaz, pa je broj posjetitelja svakako veći. Spomenički kompleks Tunel D-B, poznatiji i kao "Tunel spasa", među najinteresantnijim je i najposjećenijim "muzejskim lokacijama" u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, a tijekom prethodne godine, prema njihovim riječima, obišlo ga je oko 160.000 ljudi, a u to su uračunate su i školske i studentske organizirane posjete.

Čuti ovakve cifre za Bosnu i Hercegovinu i ne predstavlja tako loše rezultate. Ipak, u usporedbi s nekim europskim zemljama s većim prihodima i ulaganjima u kulturu, umjetnost i takve institucije, odgovori se nameću sami. Zavod za statistiku Austrije i statistika muzeja kaže da su još tijekom 2021. godine imali zabilježenih 23,3 milijuna posjeta, a do 2024. ovaj broj tradicionalno raste. Zašto je to tako, zbog „kulturnog glasa“ kojim je obavijena Austrija, većih ulaganja, boljih postavki ili možda samo zato što je draže posjetiti tuđe nego svoje potražili smo odgovore na raznim adresama.

Odgovor Jelene Lazić, supervizora za ticket kassu, grupne rezervacije i shop u poznatoj Austrijskoj galeriji „Belvedere“, u kojem je rekla da ljudi iz Bosne i Hercegovine i uopće iz cijele regije koji su stalno nastanjeni u Austriji, itekako često dolaze i ponavljaju svoje posjete ovim muzejima, potaknuo nas je da malo detaljnije istražimo zašto je to tako. U nastavku smo razgovarali detaljnije s Jelenom Lazić, kao i s Enom Mitrovski, glasnogovornicom Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, Elmom Marić, muzejskim pedagogom ispred Muzeja Hercegovine, kao i s Vukosavom Manjak, sociologinjom o uzrocima i posljedicama teme koju obrađujemo.

„Muzej u kojem radim zove se Austrijska galerija Belvedere. Belvedere se sastoji od tri objekta– donji Belvedere, gornji Belvedere i Belvedere 21. Unutar donjeg Belvederea se nalaze izložbe koje se tijekom godine smjenjuju, u gornjem Belvedereu je stalna postavka, a u Belvedere 21 se nalazi moderna umjetnost 21. stoljeća“, započela je Jelena za Hercegovina.info.

Jelena je tijekom života imala priliku živjeti i u Bosni i Hercegovini i u Austriji, pa smo je shodno tome upitali i koje su to razlike po pitanju kulture u ove dvije države.

„Razlika koju sam odmah na početku uočila je pristupačnost. Gotovo svaka kulturna ustanova unatoč svojoj 'starosti' je prilagodila pristup osobama sa invaliditetom, kako sam ulaz tako i kretanje unutar same ustanove. Mislim da u Bosni i Hercegovini nemamo jako razvijenu svijest prema kulturi. Sjećam se da smo u osnovnoj školi mogli nazočiti jednom godišnje predstavi koja je bila u izvedbi samih školaraca… Nije bilo nekih posebnih inicijativa niti organiziranja za poticanje svijesti o kulturi niti posjećivanje kulturnih događaja. Ja se uistinu nadam da se to malo promijenilo“, objasnila je ona.

U Austriji se, kako kaže, osjeti velika ljubav i cijenjenost prema kulturi, a Bosanci i Hercegovci su itekako česti posjetitelji tamošnje umjetnosti i takve vrste događaja.

„Djeca do svoje osamnaeste godine imaju slobodan ulaz u veliku većinu muzeja. Mogu nazočiti različitim radionicama, turama…u svakom muzeju se mogu naći različite ponude, za roditelje s bebama, za ljude sa posebnim potrebama, za školarce, za studente, za umirovljenike. Same kulturne ustanove na određene dane ostaju i duže otvorene da bi ljudi koji rade imali priliku posjetiti muzeje. Tako velika i razvijena scena za mjuzikle, opere, balete… Raznolik izbor različitih kulturnih dešavanja tijekom cijelog tjedna i ne samo na određene dane“, istaknula je Lazić.

Mimo turističkih tura i školskih posjeta veliki broj ljudi posjećuje muzej. Austrijanci često posjeduju godišnje karte za muzeje, tako da tijekom cijele godine kada god požele i koliko god puta žele mogu doći, a samim tim podržavaju muzej.

„Mislim da je Beč divno mjesto po pitanju posjećivanja muzeja. Sam grad ima preko 100 muzeja, tako da svatko može sam za sebe pronaći nešto čemu je sklon ili želi posjetiti. Većina ljudi posjećuje muzeje u kojima je izložena klasična umjetnost ili pak muzeje koje nude pogled na prijašnji život kraljeva, prinčeva i princeza. Također, velika posjećenost zabilježena je i u teatrima i operama“, rekla je Lazić za naš portal.

Cijene za posjete muzejima u Beču se kreću između 12-25 eura, s tim da postoje različiti popusti za studente, senior i djecu ispod 18 godina.

„Što se tiče starosnih grupa ljudi koji najčešće dolaze u muzej, to je od pet godina pa do više od osamdeset, ne mogu ograničiti na određenu starosnu grupu. Mislim da u Bosni i Hercegovini  postoje također velike skupine ljudi koje vole i cijene umjetnost, ali mislim da se u Austriji ljubav prema umjetnosti razvija od jako mladih dana i nosi sa sobom u starost, dok u BiH sam si sebi prepušten da otkriješ ljubav prema tome“, objasnila je Jelena.

Ispred Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, jednog od najistaknutijih muzeja u Bosni i Hercegovini, imali smo priliku razgovarati s Enom Mitrovski, glasnogovornicom ove institucije, koja nam je kazala da oni svake godine osmišljavaju različite programe i aktivnosti koje privlače publiku različite starosne dobe.

„Izložbe koje su najposjećenije u Muzeju jesu uglavnom one za čije autore su posjetitelji već čuli. Tako smo prošle godine imali izložbu velike srpske umjetnice Nadežde Petrović, koja je ostavila neizbrisiv trag u srpskoj, ali europskoj umjetnosti te je to ujedno bila i najposjećenija izložba u 2023. godina i brojala je posjećenost od 14.000 posjetitelja“, pojasnila je Mitrovski za Hercegovina.info.

Upravo zbog načina rada Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, ulaz za sve događaje je besplatan.

„Tijekom prošle godine s jedne strane naš program su posjećivali učenici osnovnih i srednjih škola, dok s druge strane za organizirana vođenja kroz izložbe ali i sama otvaranja bili su zainteresirani više posjetitelji srednje i starije generacije“, rekla je Mitrovski.

Godina 2023. godina za ovaj muzej bila više nego uspješna, prema riječima glasnogovornice, a taj uspjeh im pokazuje činjenica da su tijekom prošle godine imali više od 30.000 posjetitelja.

„Ovom prilikom bih izdvojila nekoliko izložbi koje su obilježile godinu iza nas. Prva u nizu bila je izložba profesora Akademije umjetnosti u Banjaluci sa kojom je obilježeno 25 godina od njenog osnivanja, a tom prilikom je potpisan Sporazum o osnivanju nastavno-znanstvene i istraživačke baze u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, što predstavlja temelj za dugoročni razvoj i suradnju između Univerziteta u Banjoj Luci, Akademije umjetnosti i naše institucije. Nezaobilazno je istaknuti vrlo reprezentativnu izložbu najznačajnije srpske slikarke Nadežde Petrović 'Modernost i nacija', upriličenu povodom 150 godina od njenog rođenja, a bile su ostvarene i brojne suradnje“, naglasila je Mitrovski.

Muzejski pedagog Elma Marić, ispred Muzeja Hercegovina, kazala je za Hercegovina.info da su za sada zadovoljni brojem posjetitelja hercegovačkim znamenitostima.

„Broj se izjednačio s brojem posjetitelja i prije koronavirusa. Odjel Stari most, u sklopu kojeg se nalazi i kula Tara sa vidikovcem, privlači veliki broj ljudi. Muzej Hercegovine Mostar je u projektu pass kartice, gdje Grad radi marketing, a kojoj je cilj povećati posjećenost kulturnih sadržaja i znamenitosti“, rekla je Marić za Hercegovina.info.

Cijena ulaznice za pojedinačnu posjetu ovom muzeju iznosi 10 KM.

„Starosna struktura posjetitelja je vrlo raznolika. Ako trebamo izdvojiti neku grupu, onda su to ljudi 30-50 godina starosne dobi, a najviše ih zanimaju postavke o Starom mostu i ratne postavke“, izjavila je Marić.

Utjecaj pandemijske krize na muzeje inspirirao je UNESCO da, između ostalog, napravi listu svih muzejskih institucija na svijetu. Ta lista je otkrila da na svijetu postoji oko 95.000 muzeja, 60 posto više nego 2012. godine, i većina se nalazi na europskom kontinentu.

O posjetama naših ljudi muzejima, mentalitetu i shvatanju takvih institucija, razgovarali smo sa Vukosavom Manjak, sociologinjom, koja je kazala da jedan od osnovnih razloga za nisku posjećenost kulturnim institucijama u našoj državi jeste svijest da se premalo ulaže u kulturu i umjetnost, o čemu se sve češće i govori.

„Razlika između odlaska u muzej negdje u Europi i kod nas je činjenica da je u drugim zemljama kultura i umjetnost statusni simbol, što kod nas kroz godine unazad, nažalost, nije bilo. Kod nas još uvijek i slušanje klasične muzike nije 'u trendu', i dalje se priklanjamo tradiconalizmu, što je svakako važno, ali bez uvažavanja ostalih pravaca u umjetnosti i to može izgubiti smisao. Što se tiče čestih odlazaka ljudi s naših prostora u kulturne institucije negdje u Europi, tu ima dosta i do zapadno-europskog narativnog koloniziranja Balkana da su oni civilizirani i kulturni, a mi nismo, pa je to tamo nešto vrijedno vidjeti, a naše i ne mora“, rekla je Manjak za Hercegovina.info.

Nije slučaj da kod nas nije dostupna posjeta kulturnim događajima, jest, ali je mali odziv i zainteresiranost, jer i dalje, ni u osnovnom, srednjoškolskom ili visokom obrazovanju ne postoji davanje značaja tome, što je suprotno praksi u Europi, mišljenja je Manjak.

„Predmeti u osnovnim školama kao što su glazbena ili likovna kultura su zanemareni, rijetko se obraća pažnja na tu kreativnu stranu djece, zaokupirani su nekim drugim stvarima, a ta bitna strana nerijetko služi za 'popunjavanje vremena' ili bolji prosjek na kraju školske godine. Naši mladi ljudi još uvijek nisu usmjereni ka umjetnosti, a sadašnja posjećenost kolika god da je, mogla bi biti itekako mnogo veća“, zaključila je Manjak.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.