BHRT: Na uredničkim mjestima sve Bošnjaci; Hrvati traže kanal na hrvatskom jeziku
Također, članovi Upravnog odbora BHRT-a iz reda hrvatskog i srpskog naroda Marija Putica i Nikola Deretić u tehničkom su mandatu više od godinu dana, a u poslovodstvu BHRT-a na najodgovornijim pozicijama nalaze se isključivo Bošnjaci: generalni direktor BHRT-a je Mehmed Agović, v.d. direktora BHT1 je Belmin Karamehmedović, direktorica BH Radija 1 Senada Ćumurović, financijski direktor BHRT Muhamed Bakarević, rukovodilac Glazbene produkcije Admir Đulandžić, predsjednik Programskog vijeća BHRT Edin Dilberović, a v.d. odgovornog urednika informativnog programa Benjamin Butković.
"Odsustvo nacionalnog balansa, u većem ili manjem obimu, postoji u BHRT-u već tri godine od kako obavljam funkciju člana UO. Kao država, BiH treba i može da opstane samo kao multietnička zajednica, čime poslovodstvo BHRT-a upućuje lošu poruku i daje loš primjer. Ni druga dva javna RTV servisa ne treba amnestirati od obaveze poštivanja ovih ustavnih i zakonskih standarda", naveo je Žilić u svom dopisu za medije.
U ovakvoj situaciji UO BHRT-a odlučio je po treći put smijeniti generalnog direktora BHRT-a Mehmeda Agovića, ali je na svojoj posljednjoj održanoj sjednici, ipak odgodio raspravu o tome. Kao razlog za odgodu navedeno je Agovićevo nepojavljivanje. Kako Dnevni list saznaje, Agović je otvorio bolovanje i direktoricu BH radija 1 Senadu Ćumurović ovlastio da ga mijenja do njegovog povratka na posao.
Međutim, Poslovodni odbor BHRT-a je prije nekoliko dana priopćio da je neprihvatljiva najavljena ponovna, treća po redu, smjena generalnog direktora ove medijske kuće Mehmeda Agovića te se obratio i Parlamentarnoj skupštini BiH od koje traži da se odredi prema radu Upravnog odbora BHRT-a. Naime, prethodna dva puta odluke Upravnog odbora BHRT poništio je sud kao nezakonite, što je ovoj medijskoj kući prouzrokovalo znatnu materijalnu i još veću nematerijalnu štetu.
Poslovodni odbor BHRT smatra da Upravni odbor BHRT nema pravo da ignorira sudske presude i treći put donosi nezakonitu odluku o razrješenju generalnog direktora. Naime, UO BHRT-a prvi put je Agovića smijenio u rujnu 2008. godine, uz obrazloženje da su revizori utvrdili prikrivene gubitke od oko 10 miliona KM, a zamjerke su se odnosile i na loše poslovanje i podizanje kredita i stavljanje zgrade RTV doma pod hipoteku.
Kriza na BHRT-u ovih je dana produbljena je i ponovnim zahtjevom nekih hrvatskih političkih predstavnika za uspostavu radiotelevizijskoga kanala na hrvatskom jeziku, čije bi sjedište bilo o u Mostaru. O uspostavi RTV kanala na hrvatskom jeziku govori se već godinama, a hrvatski politički predstavnici iz dva HDZ-a se žale da im je uskraćeno pravo koje proizlazi iz Ustava.
"Kako je Ustav BiH definirao Bosnu i Hercegovinu kao državu Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao konstitutivnih naroda, zajedno s ostalima, i građana BiH, jasno proizlazi i pravo na jezik i informiranje na materinjem jeziku svakog od konstitutivnih naroda, a što aktualni zakon o javnom RTV sustavu ne poštuje", priopćio je HNS.