FOTO  BH. PARLAMENT Zastupnici i zakonodavci, ujedno i optuženici

Svaki četrnaesti parlamentarac u najvišem zakonodavnom tijelu Federacije Bosne i Hercegovine je osuđivan, a među njima je više od polovine povratnika u činjenju kaznenih djela.

Zakonodavci sa druge strane zakona

Tučnjava, pucnjava, reketiranje, prijetnje, uništavanje imovine i zloupotreba položaja – kaznena su djela zbog kojih je najmanje 11 parlamentaraca aktualnog saziva Federalnog parlamenta kazneno gonjeno i osuđivano tijekom mandata ili ranije. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine je zbog pravosnažnih presuda oduzela mandate samo delegatu Dušku Radunu i zastupniku Senaidu Begiću.

"Raduna je Općinski sud u Livnu osudio na zatvorsku kaznu od osam mjeseci zbog zloupotrebe položaja na poziciji načelnika Bosanskog Grahova, a Begića Županijski sud u Zenici na dvije i pol godine zatvora zbog zloupotrebe položaja na poziciji direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojske županije", piše CIN.

Izbornim zakonom BiH je predviđeno da se mandat oduzima funkcionerima danom pravosnažnosti sudske presude kojom su osuđeni na zatvorsku kaznu od šest mjeseci ili duže.

Tako delegati: Ramo Isak, Ilija Ilić, Edim Fejzić, Sejad Tatarin, Jasenko Tufekčić, Boris Krešić i zastupnici Hamdija Abdić i Eldin Vrače neometano izglasavaju zakone u Federalnom parlamentu, bez obzira na to što su tijekom mandata ili ranije osuđivani. Zastupnik Salmir Kaplan jedini ima nepravosnažnu presudu.

Zenički delegat od akcije

Jedna od scena kakvim se pune stupci crne kronike dogodila se prije skoro desetljeće u centru Zenice. „Mercedes“ se zaustavio jer je semafor pokazivao crveno svjetlo, a put mu je popriječio terenac „Toyota“ iz kojeg je izašao Ramo Isak. Ohrabrivalo ga je to što nije bio sam. Prišao je „Mercedesu“, psujući majku vozaču. „Šta mi diraš dijete!?“, vikao je i kroz otvoren prozor počeo ga udarati pištoljem u glavu, pokušavajući ga izvući iz vozila. Vozač se čvrsto držao za volan dok je suvozač pobjegao. Zvuk policijske sirene je prekinuo jurnjavu. Napadač iz džipa je uhapšen.

Općinski sud u Zenici je u prosincu 2013. godine zbog nasilništva osudio Isaka na uvjetnu polugodišnju zatvorsku kaznu koja nije izvršena jer u roku od godinu dana nije počinio novo kazneno djelo.

Tri godine ranije je osuđen zbog prijetnji novinaru i tada je dobio uvjetno dva mjeseca zatvora. Presude mu nisu bile smetnja da na općim izborima 2018. godine bude izabran u Skupštinu ZDŽ i delegiran u Dom naroda Federalnog parlamenta.

„Ja imam uredno potvrdu da nisam osuđen“, rekao je Ramo Isak čije se ime nalazilo u kaznenoj evidenciji zeničkog suda kada je stupio na trenutne dužnosti zastupnika i delegata. Obje presude su brisane iz evidencije u kolovozu 2016. i rujnu 2019. godine.

Isaku ovo nije jedini put da je kršio zakon. Početkom 2000-ih je dobio otkaz u policiji ZDK gdje je radio kao policajac. „Isak Ramo je decertificiran iz razloga jer je pred Općinom, tadašnje Općine, a sada Grada Zenice, ispalio tri metka u zrak na svadbi svog velikog prijatelja i kuma jednog od njegovih sinova“, rekao je, dodavši da jedino žali zbog toga što je pištolj bio službeni.

„Da sam opet na toj svadbi i da imam 15 (metaka, op. a.), ja bih ispalio svih 15“, rekao je Isak u razgovoru s novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Županijsko tužiteljstvo u Zenici je protiv njega 2014. godine podiglo još jednu optužnicu zbog prijetnji. Prema optužnici, Isak je 2010. godine s trojicom muškaraca proganjao sugrađanina: prvo su mu popriječili put BMW-ovim džipom, da bi ga, nakon što je počeo bježati, ganjali s repetiranim pištoljima uz povike: „Pucaj, pucaj, ubij ga!“ Međutim, Općinski sud u Zenici je presudu odbio zbog zastare.

Isak kaže da mu je sve montirano, dodavši kasnije: „Da je Allah htio da budemo meleci, mi bi bili meleci i ne bi griješili. To znači, svaki čovjek griješi.“

On je političku karijeru započeo 2006. godine kada je na općim izborima izabran u Skupštinu ZDŽ s liste Bosanskohercegovačke patriotske stranke Sefer Halilović nakon čega je i delegiran u Federalni parlament.

Poslije toga je od 2012. do 2014. bio vijećnik u Zenici. Bio je predsjednik Stranke za narod BiH, a potom i predsjednik Županijskog odbora Stranke demokratske aktivnosti s čije liste je na posljednjim općim izborima ponovo izabran u Skupštinu ZDŽ.

Obitelj, vjera i država su vrijednosti koje je potencirao Isak tijekom razgovora s novinarima. Njegov sin Arnel Isak je ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline u Vladi ZDŽ. Ramina supruga Amela je vlasnica Zaštitarske agencije „Condor“ u kojoj je njihov drugi sin direktor. Obiteljska agencija je u 2020. godini s javnim institucijama sklopila ugovore vrijedne 310 tisuća maraka za usluge fizičke zaštite i prodaje opreme za nadzor. Iste godine firma je prijavila prihode od 1,7 milijuna maraka.

Temperamentni Tigar u zastupničkim klupama

Krajišnik Hamdija Abdić Tigar, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) i ratni zapovjednik Armije BiH, ima najdeblji dosje među političarima u Federalnom parlamentu. Zbog različitih kaznenih djela osuđivan je ukupno pet puta. Najstrožija kazna mu je izrečena 2007. godine za razbojničku krađu u Bihaću nakon završetka rata. 

Tada su demobilirani borci Abdić i Emin Pivić u kafiću zarobili gosta, poduzetnika Nedžada Bajrića. Skoro četiri sata udarali su ga nogama, rukama, pištoljem i ostalim predmetima, prijeteći da će ga ubiti ukoliko im ne preda 200 tisuća njemačkih maraka.

Pivić je, shvativši da neće dobiti traženi iznos novca, ranio Bajrića u nogu. Oduzeli su mu automobil, mobitel, narukvicu, sat i novac koji je imao kod sebe. Županijski sud u Bihaću je Pivića osudio na tri, a Abdića na dvije godine zatvora.

Od razbojničke krađe do pravosnažne presude proteklo je desetljeće. Abdić je u tom razdoblju zbog nasilničkog ponašanja osuđivan još triput. Dobio je ukupno 20 mjeseci uvjetne zatvorske kazne za kafanske tučnjave iz 1998. godine u Bosanskom Petrovcu i 2004. u Bihaću te za tučnjavu 2005. godine na stadionu Nogometnog kluba „Jedinstvo“ u Bihaću.

Dvije godine je odlagao odsluženje zatvorske kazne koju je dobio zbog razbojništva da bi, konačno, 2009. godine bio prinudno priveden u Kazneno-popravni zavod Zenica.

Godinu dana prije nego što će se kandidirati na općim izborima 2018. za Federalni parlament Abdić je s nekoliko suboraca uhićen zbog sumnje da je odgovoran za ubojstvo generala Hrvatskog vijeća obrane Vlade Šantića. Nekoliko dana poslije pušten je na slobodu i mogao je krenuti u političku kampanju. Na izborima je osvojio četverogodišnji mandat u Federalnom parlamentu. U tijeku mandata povremeno će zastupničku klupu mijenjati optuženičkom jer bi mu suđenje trebalo početi krajem rujna 2021. godine.

Međutim, to nije bio posljednji sudski proces koji je vođen protiv Abdića u tijeku mandata. On je 2016. godine, nakon što mu je supruga javila da se posvađala s drugom ženom, otišao pred radnju njenog partnera i više puta nogom udario u vrata automobila. Osuđen je 2020. godine zbog oštećenja tuđe stvari na novčanu kaznu od 500 maraka.

Brisanje iz jaznene evidencije

Prema Kaznenom zakonu FBiH, uvjetna presuda se briše iz kaznene evidencije godinu nakon isteka kazne, novčana i zatvorska kazna do jedne godine se brišu nakon što prođu tri godine, dok se zatvorska kazna od jedne do tri godine briše nakon pet godina od izvršenja kazne. Uvjet je da za vrijeme trajanja kazne osuđenici ne počine novo krivično djelo.

Almin Dautbegović, profesor Kaznenog prava, odvjetnik i bivši sudac, objašnjava da brisanje presude iz kaznene evidencije ne znači križanje u pravom smislu ili trganje listova: „To se tako zove. U dijelu evidencije stoji da je ova presuda brisana, ona je i dalje vidljiva mnogima.“

No, postojanje presuda u kaznenim evidencijama sudova ne predstavlja nikakvu prepreku za bavljenje politikom pa tako višestruko osuđivani Abdić ima ravnopravan položaj kao funkcioneri koji su jednom ili nijednom osuđivani.

Abdić nijednom nije podnio zahtjev za brisanje iz kaznene evidencije. Međutim, to je uradio profesor s Pravnog fakulteta u Tuzli i delegat Doma naroda Federalnog parlamenta Boris Krešić iz Demokratske fronte. On je zbog sudjelovanja u tučnjavi osuđen uvjetno na jednogodišnju zatvorsku kaznu 2005. godine na Općinskom sudu u Živinicama.

Jedan od gostiju je lupao u staklo na ulaznim vratima kafića koji je u vlasništvu njegove obitelji zbog čega ga je Krešić udario barskom stolicom u nogu, a potom su ga tukla još trojica njegovih suoptuženika. Nezvanom gostu su nanesene teške tjelesne povrede. „Radilo se o samooobrani“, rekao je Krešić.

Krešić nakon isteka uvjetne kazne nije osuđivan tako da je u ožujku 2009. brisan iz kaznene evidencije.

„Postoje određene presude za koje vi budete oglašeni krivima, ali te presude se kasnije brišu. Zapravo, radi se o rehabilitaciji. Mi pripadamo jednom pravnom sustavu u kojem poštujemo pravo osuđenih osoba da nastave svoj život“, objašnjava Krešić.

I Dautbegović smatra da bi bilo neprirodno da osoba cijeli život trpi zato što je u jednom dijelu života imala presudu.

Krivotvorenje, zloupotrebe, obračuni i podmićivanja

Delegati Ilija Ilić iz Hrvatske demokratske zajednice BiH, Jasenko Tufekčić iz SDA, Edim Fejzić iz Goraždanske priče i samostalni zastupnik Eldin Vrače su tijekom aktualnog mandata pravosnažno osuđeni. Mandat im ne može biti oduzet jer su dobili uvjetne zatvorske kazne.

Lažni smještaj za dodatnu zaradu

Ilić, koji je i zastupnik u Skupštini Posavske županije, osuđivan je dvaput. Prvi put 1997. godine na uvjetnu zatvorsku kaznu od dva mjeseca jer se koristio falsificiranom vozačkom dozvolom s upisanim B, C i E kategorijama, sve dok je u Policijskoj stanici Odžak nije pokušao zamijeniti za novu.

„U Švicarskoj sam izgubio vozačku dozvolu i ljudima iz Dervente nekima sam dao da mi to izvade. Kad je došlo, ja sam vidio da to nije to, al’ su oni meni rekli da je to sve legalno i eto“, ispričao je Ilić.

Drugi put je pravosnažno osuđen 2019. zbog obmane prilikom apliciranja za nepovratna sredstava iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Ilić je priložio tri lažna računa prema kojima su od njega otkupljivane tovne svinje i na osnovu kojih mu je isplaćeno 12.925 KM poticaja.

„Čovjek koji je nama došao, otkupio, on je nama dao te račune. Nisam ja samo, bilo je desetak ljudi s područja općine Odžak gdje nam je dao račune koji na kraju nisu bili validni“, objasnio je Ilić kojeg je Općinski sud u Orašju osudio na uvjetnu zatvorsku kaznu od godinu dana.

Tekst u cijelosti možete pročitati OVDJE.