AUSTRIJSKI STRUČNJAK Zbog ugrožavanja Neretve Energetska zajednica bi mogla pokrenuti slučaj protiv BiH

Neretva, jedna od najvrijednijih rijeka u europskom kontekstu, suočava se s ozbiljnim prijetnjama koje dolaze u obliku energetskih projekata. Ulrich Eichelmann, direktor međunarodne organizacije Riverwatch, upozorava na moguće posljedice i buduće korake koje bi mogla poduzeti Energetska zajednica, prenosi Naratorium.

Neretva, koja je prepoznata kao jedna od najvrijednijih rijeka u Europi, nalazi se u središtu pažnje zbog potencijalne opasnosti koja proizlazi iz različitih energetskih projekata. Ulrich Eichelmann, direktor Riverwatcha, organizacije posvećene zaštiti rijeka, nedavno je posjetio dolinu rijeke Neretve, istražujući i ukazujući na prijetnje koje proizlaze iz izgradnje hidroelektrane Ulog i projekta Gornji horizonti.

Jedina rijeka koja je dom nekolicini vrsta pastrmke

Neretva se ističe svojom raznolikošću, pružajući dom za različite vrste pastrmki i drugih riba, ali istovremeno je i jedna od najugroženijih rijeka u Europi.

"Neretva je posebna jer je veoma raznolika, naprimjer, imate nekoliko vrsta pastrmke, mekousnu pastrmku,  jadransku pastrmku i glavaticu. To je mnogo, jer u ostatku Europe ima samo potočna pastrmka", tvrdi on.

Eichelmann ističe da su hidroenergetski projekti, uključujući konvencionalne hidroelektrane i male hidroelektrane na pritokama, već dugo vremena prijetnja ekosustavima povezanima s rijekom.

Energetska zajednica mogla bi otvoriti slučaj protiv BiH

Tijekom posjeta Neretvi, Eichelmann i njegov tim svjedočili su pomoru ribe nizvodno od hidroelektrane koja se trenutno gradi. Ovaj incident ukazuje na štetu koja može proizaći čak i tijekom same izgradnje brana, a Eichelmann vjeruje da će Energetska zajednica uskoro otvoriti slučaj protiv Bosne i Hercegovine zbog ovog projekta.

„Išli smo u Ulog na mjesto gdje se gradi hidroelektrana, malo nizvodno od njega, i želio sam pokazati njemačkom novinaru prelijepo mjesto koje poznajem, stijenu isturenu iznad kanjona Neretve, na kojem sam bio mnogo puta ranije.  To je nevjerovatno, prelijepo mjesto, ali kada smo došli tamo, bilo je suprotno tome. Izgledalo je kao kanal za otpadne vode, voda je bila potpuno siva, smrdilo je i mogle su se vidjeti alge u plićaku, što je bio znak da se to događalo tjednima. Ribari su pronašli mnogo mrtvih pastrmki u tom dijelu. To smo to snimili kako bi podigli svijest o ovom problemu. U jednu ruku to pokazuje kako rijekama šteti i sama izgradnja brana. Nemojte me pogrešno shvatiti, ali to je dobra stvar. Iznenada ljudi vide štetu zahvaljujući boji rijeke. Uobičajeno, utjecaj je mnogo veći, ali ga ne vidite jer voda je još uvijek bistra i ljudi ne mogu primjetiti štetu. Ali ovo je jasan znak“, upozorava on.

Projekt Gornji horizonti, koji datira još iz vremena Jugoslavije, ima za cilj iskoristiti hidro potencijal različitih polja, ali njegova realizacija mogla bi imati katastrofalne posljedice za sliv rijeke Neretve. Eichelmann ističe da je uvijek moguće zaustaviti projekt sve dok ne počne s radom, nudeći primjer Austrije gdje je nuklearna elektrana izgrađena, ali nikada nije puštena u pogon zbog političkih pritisaka i javnog mišljenja.

"Republika Srpska i Kina- nesretna kombinacija"

„EFT, kompanija Vuka Hamovića koja je glavni investitor u ovom projektu i čije je sjedište u Kalinoviku, mora zaustaviti izgradnju…Što se mene tiče, oni bi morali zaustaviti izgradnju potpuno, slijedeći Bernsku konvencija. Uvjereni smo da će vrlo brzo Energetska zajednica otvoriti slučaj protiv Bosne i Hercegovine zbog hidroelektrane Ulog i projekta Gornji Horizonti. Sada je tijekom jeseni premalo vode u rijeci, prirodno. Možete lako pregaziti rijeku i kada istovremeno vršite radove i zagađujete, spoj ovoga je opasan.  Kada biste imali deset puta više vode, kao u lipnju, onda to ne bi bilo tako opasno“, objašnjava on kako je došlo do pomora ribe.

Oni grade uz pomoć  kineskih kredita, u Dabarskom polju možete vidjeti da su sve table na kineskom – „Kina donosi energiju“ i slični slogani. To je nesretna kombinacija, Republika Srpska i Kina, sa tim se suočavamo na više mjesta. Problem ovdje je, kako ja to vidim, poput onog u Ulogu: Izgrađeno je u Republici Srpskoj, ali negativni utjecaj se odražava na Federaciju“, primjećuje Eichelmann.

Buna, Bunica, Bregava i Hutovo blato mogli bi presušiti

Na pitanje što će se dogoditi ako se projekt ipak realizira, šta će to značiti za stanovnike doline Neretve i njenih pritoka, odgovara:

„Potpuno bi promijenio ono što vam je sada poznato. Mislim da je mnogim ljudima ovo teško shvatiti: Zalomka, Dabarsko polje i druga polja su povezana sa Bregavom. Iako teku kao ponornice, dio su sliva Neretve i ovaj sustav kraških polja postoji samo na Balkanu. Ako pobjede i izgrade branu, Buna, Bunica, Bregava i Hutovo blato nizvodno“ – a sve ovise o kraškim poljima – blokiranjem ponora u kraškim poljima utjecaj na njih bi bio ogroman, u Blagaju bi, naprimjer, bilo mnogo manje vode, nitko ne zna koliko manje, mogla bi potpuno presušiti, jer nizko ne može predvidjeti utjecaj u kraškim poljima. Ovi kraški ponori su nepredvidivi jer mali zemljotres ili prirodni kemijski proces ispod površine zemlje može potpuno promijeniti podzemni tok rijeke.“

Budućnost Neretve visi u ravnoteži, s potencijalnim ekološkim katastrofama koje vrebaju u sjeni energetskih projekata. Dok se borba za očuvanje ove vitalne rijeke nastavlja, oči su uprte u Energetsku zajednicu i buduće korake koje će poduzeti u svjetlu trenutnih događanja.

Umjesto da se gornji tok Neretve pretvori u ekološku katastrofu, dodaje on, bolje bi bilo da se ovo područje proglasi nacionalnim parkom, što njegova organizacija pokušava izlobirati.