ANALIZA EKONOMSKOG STRUČNJAKA Minimalna plaća povećana za 381 KM, ali troškovi doprinosa rastu za 304 KM

Minimalna plaća povećana je za 381 KM, što predstavlja rast od oko 61 posto, ali malo se govori o dodatnim izdacima za doprinose koji prate ovu promjenu. Prema procjenama, izdaci za doprinose povećat će se za 304 KM po radniku, što ukupno opterećuje poslodavce dodatnih 685 KM po svakom zaposlenom, između ostalog se navodi u analizi ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića.

Tema s kojom se završila stara 2024. godina i koja je u fokusu i na početku 2025. godine je Odluka Vlade Federacije BiH da poveća minimalnu plaću od početka ove godine na 1.000 KM. Kako se moglo i očekivati, Odluka je izazvala podijeljene reakcije, za jedne ona se trebala donijeti još „jučer“ i biti i veća od spomenutog iznosa, dok drugi smatraju da će nanijeti štetu ekonomiji u jednom dijelu BiH (FBiH), jer će prouzrokovati otpuštanja radnika. Kao generalni zaključak reakcija je kako je vladino rješenje trebalo obuhvatiti smanjenje opterećenja na plaće, koje su u našoj zemlji enormno visoka, prenosi Forbes BiH.

Je li povećanje minimalne plaće dobitak za radnike ili teret za gospodarstvo, analizirao je Faruk Hadžić, ugledni bh. ekonomski stručnjak, makroekonomski analitičar i dekan Sarajevo School of Science and Technology (SSST) iz Sarajeva.

Dodatni izdaci za doprinose

U svom osvrtu on naglašava kako se u temi u vezi s povećanjem minimalne plaće rijetko spominje kako će se značajno povećati i izdaci za doprinose.

„Donositelji odluka su naravno samo objavili da će se minimalna plaća povećati sa 619 na 1.000 KM (povećanje od 381 KM ili oko 61posto), ali nije objavljeno kako će zbog rasta minimalne plaće doći i do dodatnih izdataka za doprinose od 304 KM.

Po meni, ovaj dio je najviše sporan u ovoj temi oko minimalne plaće i velika je greška što nije iskorištena prilika da se ide na prijedlog „zaleđenih doprinosa“ koje sam predložio prije nekih šest mjeseci. Ako je intencija bila povećati standard radnika, onda se je i ovaj dio trebao dati radnicima tako što bi se Federacija BiH odrekla dodatno naplaćenih doprinosa i poreza zbog rasta minimalne plaće ili generalno odreći se naplate i tako olakšati poslodavcima ovaj rast. Da su recimo kojim slučajem i ovaj iznos dali radnicima, minimalno primanje u Federaciji bi bilo preko 1.500 KM (minimalna plaća bi bila oko 1.300 KM plus topli obrok i prijevoz)“, kaže Hadžić i dodaje:

„Podaci Porezne uprave FBiH koje imam iz kolovoza 2023. godine, pokazuju da je u Federaciji radilo 223.285 radnika za plaću od 1.000 KM i manju. Danas je taj broj sigurno manji, ali opet je i dalje značajan. Naravno, teško je precizno izračunati koliko će biti dodatna naplata doprinosa od ovog broja radnika podizanjem minimalne plaće, jer nisu svi radili za istu plaću. Oni koji su bliži 1.000 KM, manji će biti izdatak podizanjem minimalne plaće, ali ne očekujem da bi taj iznos na godišnjoj razini bio manji od 400 milijuna KM, pod pretpostavkom da ne dođe do otpuštanja radnika. Ovo je iznos koji se odnosi samo za dodatni rast troškova poslovanja zbog većih izdataka za doprinose, a ne za plaće radnika.“

Ova mjera, napominje Hadžić neće imati iste efekte za sve dijelove Federacije BiH, te će neki kantoni biti više pogođeni u odnosu na druge, budući da u pojedinim kantonima postoji više poduzeća koja su koncentrirana za izvoz ili imaju niži nivo produktivnosti.

„U nekim kantonima, u prosjeku, poduzeća imaju i po četiri do pet puta veću dobit po radniku u odnosu na druga poduzeća iz drugih kantona. Vjerojatno će poduzeća koja dolaze iz BPK, ZDK i SBK najviše osjetiti povećanje minimalne plaće i to zbog većih izdataka za doprinose“, kaže on i zaključuje kako će konačno, prema ovim novim obračunima, radnik u Federaciji na godišnjoj razini koštati minimalno 24.000 KM, što uključuje topli obrok, prijevoz, neto plaću i doprinose.

Problemi ako krenu, ići će lančano

„Druga stvar koja se nije dovoljno tematizirala jest značajan rast izdataka za socijalna davanja, koja su vezana za minimalnu plaću. Slično će važiti i za povećanje plaća u javnom sektoru ove godine.

Treća stvar koja je još uvijek nepoznata jest koliko će rasti struja gospodarstvu za ovu godinu. Gospodarstvenici s kojima sam proteklih dana razgovarao, strahuju i sumnjaju da bi to moglo biti i preko 20 posto, što će opet dovesti do dodatnog povećanja troškova poslovanja, a to će značiti i rast cijena prema građanima“, govori Hadžić izražavajući nadu da do toga neće doći, jer u slučaju da dođe, nitko se ne bi trebao iznenaditi rastu računa komunalnih poduzeća ili cijena hrane u marketima.

Navodi kako je s narodom lako manipulirati i širiti uopćene poruke poput onih kako neke gazde voze bijesna auta, pa tako i svi gospodarstvenici voze bijesna auta, ili da su neki radnici neradnici, pa su onda i svi radnici neradnici.

„Niti su svi neradnici, niti svi voze bijesna auta i ostvaruju basnoslovne profite. Kao što je znanje moć, tako je i neznanje moć. Koliko je ljudi uopće znalo da minimalna plaća nije povećana za 381 KM, već za 685?“, pita se Hadžić u svojoj analizi.

Hadžić je i ranije upozoravao kako će godina u koju smo tek ušli biti vrlo izazovna, jer će stanje naše ekonomije u velikoj mjeri zavisiti od toga što će se ekonomski događati u Njemačkoj.

„Treba razbiti iluzije da država može svima ispuniti želje oko različitih financiranja i izdataka. Za mirovine ima onoliko koliko se skupi od doprinosa. Doprinosi se skupljaju na osnovu broja radnika. Ako nema dovoljno para, onda se dižu krediti i Federacija se zadužuje. Kada se zaduže, onda idu napadi što se zadužuje. Ako bude kojim slučajem došlo do smanjenja zaposlenosti, morat ćemo se još više zaduživati, ali i to ima granicu. Ako bude došlo do novog rasta cijena, opet će rasti pritisak za povećanje plaća u javnom sektoru i rasta izdataka.

U konačnici, sve zavisi koliko imamo jako gospodarstvo i koliko nam je jak izvoz. Ako izvoz dodatno krene padati ove godine, u gadnom smo problemu za sve ono što nas čeka 2026. godine.

Problemi ako krenu, ići će samo lančano jedan za drugim, a tada neka nam je Bog na pomoći“, zaključuje Hadžić.