ADMINISTRACIJE NIKAD DOSTA I općina Gacko zapošljava
Općina Gacko spada među lokalne samouprave sa značajnim viškom radnika. Iako je za ovu godinu proračunom planirano 5,8 milijuna maraka za osobna primanja, jasno je da to, zbog povećanja minimalne plaće, neće biti dovoljno. Ipak, načelnik Ognjen Milinković je proteklih dana zaposlio još dve osobe. Jedna od njih je i supruga predsjednika Sindikata uprave ove općine.
Zašto je bilo neophodno da dovede nove radnike, umjesto da preraspodijeli postojeće, nismo saznali od načelnika. Do ovog trenutka niti je uzvratio poziv, niti odgovorio na poruku i mail, piše Direkt portal.
Predsjednik Sindikata Lazar Okiljević je u pisanom odgovoru potvrdio kako mu je supruga angažirana na određeno vreme kao zamjena radnice na bolovanju. Ona je prije tri godine također počela raditi na određeno vrijeme, ali je s promjenom vlasti u Općini Gacko, kao jedina trudnica, naglašava Okiljević, ostala bez posla. Okiljević nam je zamjerio što nikada nismo pisali o tom konkretnom slučaju, mada je Direkt izvještavao o radnicima koji su ostali bez posla i obećanjima načelnika i predsjednika Skupštine.
Zakon je tu tek reda radi
Zakon o lokalnoj samoupravi u Gacku, kao uostalom ni u većini drugih općina, nikada nije primjenjivan. Barem ne u članu 67 koji definira da na tisuću stanovnika ide tri činovnika. Trenutno ih, prema neslužbenim podacima, pošto službene od načelnika nismo dobili, ima preko 80. Dakle, skoro tri puta više od 30 koliko bi maksimalno trebala imati lokalna zajednica s devet tisuća stanovnika.
U proračunu je od 12,6 milijuna maraka za osobna primanja ove godine planirano 5,8 milijuna. No, s povećanjem minimalne zarade, taj iznos neće biti dovoljan. Već nam je potvrđeno iz sindikalnog odbora da će od načelnika tražiti povećanje plaće.
“Povećanje najniže plaće unijelo je neki razdor i nezadovoljstvo među radnicima jer je ova odluka narušila strukturu, odnosno raspon između platnih grupa koji mora postojati. To će se morati regulirati”, rekli su nam članovi Sindikalnog odbora s kojima smo razgovarali. Nisu željeli komentirati angažman supruge predsjednika Sindikata u općini, rekli su nam da o tome nije bilo riječi na sastanku kao i da oni ne utječu na to koga će načelnik zaposliti. Vjeruju da to neće utjecati na rad predsjednika sindikata budući da su i do sada sve odluke zajedno donosili, a rad bio potpuno transparentan.
O velikom broju zaposlenih i skoro polovici proračuna koji odlazi na plaće pričalo se i na posljednjoj sjednici SO Gacko.
“Ovaj dokument pokazuje beznađe u kojem smo se našli - proračun općine Gacko smo sveli na 150 tisuća maraka. Samo toliko možemo rasporediti. Sve ostalo od 12 milijuna je unaprijed potrošeno, odnosno raspoređeno. Nama plan proračuna i ne treba jer je već sve rezervirano“, rekao je tada zastupnik PDP-a Radoica Antunović i podsjetio da je prošle godine taj iznos bio 300 tisuća, pa je prognozirao da naredne godine na toj poziciji neće biti ništa.
Da je stanje takvo složio se i zastupnik SNSD-a Siniša Šuković koji je rekao da se proračun sveo na plaće, rate i grantove.
„Tako je koncipiran ima 20 godina, mi smo ga tako naslijedili i nastavili, možda i jače“, ocijenio je on i predložio da o rješenjima da razgovaraju predstavnici svih političkih stranaka budući da su svi sudjelovali u stvaranju problema.
Milijun od predsjednika
Sigurno je da se u izbornoj godini neće radikalno rješavati ovo pitanje. Iskustvo nas uči da je vlast sklonija da vremenu prepusti da donese neko razrješenje, točnije, da ovako ide dok traje. Načelnik Ognjen Milinković se pritom uzda u pomoć predsjednika Republike Milorada Dodika.
Dodik je prije godinu dana, kada je bio u Gacku, rekao da Milinković ima njegovu punu podršku da napravi optimalnu organizaciju u Općinskoj upravi.
Tada je rečeno da bi optimalan broj zaposlenih bio 60. Milinković računa na financijsku injekciju od milijun maraka kako bi, programom otpremnina, riješio problem viška zaposlenih po uzoru na Bileću. No, konkretnih koraka na tom putu još nema, a na vrata da zakucaju, spremaju se sindikalci koji traže povećanje plaće.
Direkt je nedavno pisao da je zapošljavanja bilo i u najvećem poduzeću u Gacku- Rudniku i Termoelektrani. Tvrde da su u 45 novih radnika angažirali isključivo u proizvodnju. Ipak, sva ova zapošljavanja su protekla bez natječaja.
Iako pravo na rad spada u osnovna ljudska prava, odsustvo natječaja uglavnom označava i neke druge motive kada je zapošljavanje u pitanju, a to predstavlja jedno od najgorih kršenja ljudskih prava, smatra Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava.
“Pored korupcije u oblasti zdravstva i obrazovanja, korupcija u oblasti javnog zapošljavanja predstavlja jedan od najgorih oblika kršenja ljudskih prava, jer direktno onemogućava ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava građana, što dovodi do toga da iz godine u godinu Bosnu i Hercegovinu napušta veliki broj ljudi.
Ne treba nas čuditi što mladi u BiH ne žele studirati, s obzirom na to da se fakultetske diplome mogu kupiti na svakoj drugoj benzinskoj crpki, te da veliki broj onih koji obavljaju visoke javne funkcije ima kupljene i lažne diplome” ističe Ćuskić I dodaje kako je u našem društvu od diplome važnija stranačka iskaznica.
“Uz nju imate prolaz ka skoro svim javnim funkcijama, samo ako ste dovoljno poslušni i “stranački posao” obavljate po instrukcijama i ispravno. Skoro da ne postoji institucija koja natječajne procedure javnog zapošljavanja provodi transparentno, pa ni ne čudi što se brojni kandidati i kandidatkinje uopće i ne prijavljuju na natječaje, znajući unaprijed kome su ta radna mjesta dodijeljena. Osobe koje su žrtve netransparentnih natječaja rijetko se odlučuju tražiti pravdu pred nadležnim institucijama, jer su ovi procesi jako skupi i dugotrajni, i najčešće zbog jakog utjecaja politike na sudstvo rezultiraju negativnim odlukama po oštećene. Ovo dovodi do rasula u društvu, koje je već dovoljno podijeljeno i opljačkano. Važno je da građani shvate u kojoj mjeri političari u BiH zloupotrebljavaju njihov novac i da se svim demokratskim sredstvima koja imaju na raspolaganju bore za bolje sutra sebe i svoje djece”, ocijenila je za Direkt Mirjana Ćuskić.