70 POSTO IH ŽELI U EU Građani u BiH ne vjeruju institucijama i političarima

Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ danas je održala konferenciju za medije na kojoj je predstavila rezultate istraživanja javnog mnijenja o kvaliteti života građana u BiH i povjerenju građana u rad vlasti u BiH.

Istraživanje je pokazalo da građani smatraju kako su ključni problemi u BiH kriminal i korupcija (22,1 %), loša politička situacija (18,6 %) i nezaposlenost (16,6 %). S druge strane, tri najvažnija aspekta za svakodnevni život građana u BiH su bolja ekonomska situacija (32,5 %), zdravlje (24,9 %) te mir i sigurnost (22,5 %). To znači da građani smatraju kako korupcija i politička nestabilnost izravno ugrožavaju njihove najvažnije prioritete.

Narušeno povjerenje

Povjerenje građana u institucije duboko je narušeno zbog sveprisutne korupcije i loše političke situacije. Najveći broj građana nema povjerenja ni u koga u bh. društvu (26,1 %), dok obitelj ostaje jedini stabilan oslonac u životima građana i jedina uživa veći stupanj njihova povjerenja (24,7 %). Ostali akteri imaju niži stupanj povjerenja, pri čemu državne institucije (7,4 %) i policija (4,2 %) uživaju nešto veće povjerenje u odnosu na ostale, no i dalje na niskoj razini, što pokazuje kako postoji raskorak između građana i vlasti.

Većina građana smatra da vlasti rade isključivo za vlastiti interes (25,9 %) ili da ne rade ništa (22,1 %). To je jasan pokazatelj kako vlasti ne rješavaju ključne probleme za svakodnevni život građana.

Ocjenjujući rad svih institucija u BiH na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i lokalnoj razini, građani su dali jedva prolaznu ocjenu. Najvišu ocjenu, trojku, građani su dodijelili (grado)načelnicima i općinskim vijećima/skupštinama općina svojih lokalnih zajednica, što jasno pokazuje kako lokalna razina vlasti uživa najveće povjerenje građana.

Uzimajući u obzir sve navedeno, ne iznenađuje zabrinjavajući podatak da je gotovo polovica građana (44,3 %) ozbiljno razmišljala o napuštanju BiH. Značajna razlika postoji između građana mlađe i starije životne dobi, gdje su mlađi ozbiljno razmišljali o odlasku u 58,1 % slučajeva, dok su stariji o tome ozbiljno razmišljali u samo 16,9 % slučajeva. Visok postotak mladih koji razmatraju iseljenje ukazuje na veliku frustraciju i gubitak nade u lokalne prilike. Ovaj podatak potvrđuje nastavak već prisutnog trenda „odljeva mozgova“, koji dodatno slabi ekonomsku i društvenu strukturu zemlje.

Posljednji lokalni izbori pokazali su kako, unatoč općem nezadovoljstvu i dubokom nepovjerenju prema vlastima i političkim strukturama, građani BiH i dalje glasaju za iste političke stranke. Uzroci ovakvih postupaka mogu biti različiti i kreću se od visokog stupnja korupcije i zarobljenosti društva u formi „uhljebljivanja“ lojalnih stranačkih kadrova naspram stručnih pojedinaca, tradicionalne političke lojalnosti vezane za etnički identitet, straha od promjena kojim političko vodstvo zastrašuje birače koristeći retoriku straha i ugroženosti zajednice, preko sveprisutnih zastrašivanja i pritisaka na birače, pa sve do niske razine političke pismenosti.

Prevladava pesimizam

Iako među građanima prevladava pesimizam glede smjera kojim se BiH kreće, pri čemu većina (59,1 %) smatra kako BiH ide u pogrešnom smjeru, postoje pozitivni pokazatelji vezani uz potporu integracijama u Europsku uniju i NATO. Sedam od deset građana, odnosno 70,4 %, smatra da BiH treba postati članica Europske unije. Značajne razlike postoje među entitetima. Građani iz Federacije BiH smatraju da BiH treba postati članica EU sa 79,5 %, dok 55,1 % građana iz Republike Srpske smatra isto. Također, šest od deset građana BiH, točnije 60,1 %, smatra da BiH treba postati članica NATO-a. Građani u Republici Srpskoj značajno manje smatraju da BiH treba postati članica NATO-a, sa samo 23,2 %, naspram 81,8 % građana u Federaciji BiH.

Ovi podaci ukazuju na težnje građana za napretkom i integracijom u šire europske i međunarodne strukture, što može biti ključni pokretač političkih i društvenih promjena. Potpora EU integracijama pruža osnovu za formiranje konsenzusa o prioritetima zemlje i potiče vlasti i političke lidere na rad u smjeru ostvarivanja tih ciljeva.

Istraživanje javnog mnijenja provedeno je u okviru projekta „Civilno društvo za integritet izbora“ kojeg financira Europska unija, a dijelom sufinancira Švedska.