65+ Žitelji HNŽ-a sve stariji, djece i stanovnika uopće svaki dan sve manje

Skupština HNŽ-a zasjeda u srijedu, i premda se najavljivalo na dnevnom redu nema točke na temu preustroja Turističke zajednice u HNŽ-u, koja bi se trebala spustiti na lokalne razine, no zato je tu strategija razvitka HNŽ-a za razdoblje 2021.-2027., i to je zapravo jedina vrijednija tema na predstojećoj Skupštini, zasad.

U navedenoj strategiji govori se i o demografiji u HNŽ-u.

„Analiza trenda prirodnog priraštaja stanovnika HNŽ u razdoblju 2014. - 2020. godina ukazuje na kontinuiran negativan prirodni prirast na području HNŽ s rastućim trendom, gdje je primjetna sve značajnija razlika razlika između broja umrlih i broja novorođenih. Naime, u 2020. godini broj rođenih iznosio je 1.532 dok je broj umrlih iznosio 2.471, što čini razliku 939 više umrlih osoba u odnosu na broj novorođenih. Stopa prirodnog priraštaja u 2020. godini je bila -4,3, dok je u 2014. godini bila -1,5 što je povećanje od 2,8 u promatranom razdoblju. Negativan prirodni prirast je trend prisutan u cijeloj Bosni i Hercegovini, a uzročnici leže u nestabilnoj političkoj situaciji, težoj zapošljivosti mladih, kasnijem otpočinjanju samostalnog života i zasnivanja obitleji, te sve većeg broja odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine“, navodi se u Strategiji.

Prema dostupnim podacima, starosna struktura stanovništva ukazuje da HNŽ prati starosnu strukturu stanovnika FBiH, s tim da je značajnije izražen porast udjela stanovništva starijeg od 65 godina sa 10,92% u 2016. na 16,34 % u 2020. godini te istovremeno smanjenja udjela stanovnika mlađeg od 14 godina sa 18,53% u 2016. na 14,38% u 2020. godini.

Ovi podaci, zajedno sa negativnim prirodnim priraštajem stanovništva, ukazuju da HNŽ kao i Federacija Bosne i Hercegovine postaju područje sa prevladavajućim brojem starije populacije što će u narednom razdoblju zasigurno imati negativne implikacije na gospodarski i društveni razvoj ovog područja.

Ako se promatra etnička struktura stanovništva, prema posljednje dostupnim podacima na temelju Popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine na području HNŽ najveći udio stanovništva čine Hrvati (53,29%), 41,44% čine  Bošnjaci, 2,9% čine Srbi te ostali 2,38%. Osnovna izmjena u etničkoj strukturi u odnosu na 1991. godinu je značajno smanjen udio Srba u strukturi stanovništva sa 14,07% na 2,9% te porast udjela Hrvata sa 40,68% na 53,29%.

S aspekta demografskih kretanja na području HNŽ bilježi se  kontinuiran pad broja stanovnika, a stopa prirodnog prirašta zadnjih šest godina negativna. Najveći broj stanovnika HNŽ je u dobnoj skupini između 15 i 64 godine, a od 2016. godine se bilježi nepovoljan trend u starosnoj strukturi stanovništva, odnosno pad broja mladih stanovnika, uz prateći rast udjela stanovnika od 65 godina starosti i više. Kao i u cijeloj FBiH, negativni demografski trendovi HNŽ se uglavnom vežu za nepovoljan socio-ekonomski položaj stanovništva i nestabilno političko okruženje što vrlo često uzrokuje osjećaj besperspektivnosti kod stanovništva, posebno mlađeg, a time i „odliv mozgova“ sa područja HNŽ i FBiH. Brojni stanovnici HNŽ žive i rade u dijaspori što je potencijal kojem je potrebno strateški i sustavno pristupiti kako bi se potencijali dijaspore transferirali u korist razvoja HNŽ.

Negativni demografski trendovi predstavljaju značajnu implikaciju za plansko usmjeravanje razvoja HNŽ pri čemu je poseban fokus, kroz strateške intervencije, potrebno staviti na osiguranje uvjeta za zadržavanje stanovništva kroz omogućavanje stjecanja i razvoja vještina za poslove dostojne čovjeka (tzv. „decent jobs“), stvaranja prilika za zaposlenje i osnivanje biznisa, te unapređenje kvalitete života stanovnika ove Županije u svim ključnim segmentima razvoja, kaže se između ostalog u strategiji koja će se pred skupštinskim zastupnicima naći u srijedu. 

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.