30-ak prijava zbog klevete u RS-u. Evo što se događa ako vas netko prijavi, a vi ste u Hercegovini, Srbiji ili Hrvatskoj

„Do sada je, po tom novom zakonu, podneseno nekih tridesetak prijava, a kako su nam potvrdili iz Tužiteljstva većinom se radi o fizičkim osobama. Dakle ono na što su mediji upozoravali se dogodilo. Tuže se ljudi zbog pisanja na društvenim mrežama, a svi će morati dodatno paziti što će pisati i što će pričati“, ističe Padalović za hercegovina.info koji smatra da se RS ovime vratila u prošlost. 

O kriminalizaciji klevete u RS-u mnogo se govorilo, no u javnosti je još uvijek nerazjašnjeno kako se on odnosi na nas u Federaciji, konkretno u Hercegovini, ali i na žitelje Srbije, ili recimo Hrvatske.  

Direktor Banjolučkog centra za ljudska prava, pravnik Dejan Lučka za hercegovina.info objašnjava da kazneno zakonodavstvo Republike Srpske vrijedi za svakog tko na teritoriju RS-a učini kazneno djelo. Dakle, ukoliko netko na teritoriju Republike Srpske izvrši klevetu može odgovarati po odredbama Kaznenog zakona.

Kriminalizacija klevete – teren

„Također, kazneno zakonodavstvo Republike Srpske važi za državljanina Republike Srpske i kad izvan teritorija RS-a izvrši kazneno djelo, ako se zatekne na teritoriju Republike Srpske ili joj bude ekstradiran. Pored toga, kazneno zakonodavstvo Republike Srpske važi i za stranca koji izvan teritorija Republike Srpske izvrši kazneno djelo prema npr. njenom državljaninu, ako se zatekne na teritoriju Republike Srpske ili joj bude ekstradiran“, objasnio je Lučka.

Specifičnost ovoga i mogući problemi vezani za primjenu kaznenog zakonodavstva, dodaje dalje Lučka, postoje za sve one koji napišu određeni tekst ili objave neki video o državljaninu Republike Srpske kroz društvene mreže, medije, web platforme i internet u globalu, a protiv njih se podnese prijedlog za kazneno gonjenje. Dakle, građani Federacije Bosne i Hercegovine, susjednih država i ostalih zemalja koji pišu o temama i pojedincima iz Republike Srpske, mogu također odgovarati za kazneno djelo klevete, ukoliko se ispune zakonski uvjeti. 

„Ukoliko pogledamo državljane Federacije Bosne i Hercegovine, treba naglasiti i da je prema Kaznenom zakonu Republike Srpske kazneno djelo izvršeno kako u mjestu gdje je učinitelj radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je posljedica u potpunosti ili djelomično nastupila. Uz to, pripremanje i pokušaj kaznenog djela su izvršeni kako u mjestu gdje je učinitelj poduzimao radnju, tako i u mjestu gdje je po njegovom umišljaju posljedica trebalo da nastupi ili je mogla da nastupi“, zaključio je Lučka.

U jednom od mostarskih odvjetničkih ureda također potvrđuju takve navode

„U situacijama kada novinar iz FBiH, objavi tekst o osobi iz Republike Srpske primjenjivat će se kazneni zakon RS-a. Kod klevete, (i prije nego što su u RS izmijenili zakon ), gleda se gdje je nastupila štetna posljedica, odnosno gdje je mjesto izvršenja. Kod klevete je to specifično, ali praksa je da oštećeni ima pravo pokrenuti postupak na mjestu svog prebivališta. Dakle, naše mišljenje, osoba iz Banje Luke će moći pokrenuti kazneni postupak pred tužiteljstvom u BL protiv novinara iz FBiH ako postoji sumnja da je oštećen spornim člankom“. Ističu da je i prije izmjena Kaznenog zakona, osoba iz Banje Luke mogla privatnom parnicom tužiti novinara u mjestu svog prebivališta bez obzira što je novinar npr. iz FBH"

Kriminalizacija klevete - praksa

A kakvo je stanje na terenu, odnosno koliko je prijava već podneseno pitali smo Elvira Padalovića, urednika portala Buka. Zanimljivo je da su prijave aktualne, barem trenutačno, među fizičkim osobama. 

„Dakle, na snazi je u Republici Srpskoj kriminalizacija klevete. Do sada je, po tom novom zakonu, podneseno nekih tridesetak prijava, a kako su nam potvrdili iz Tužiteljstva većinom se radi o fizičkim osobama. Dakle ono na što su mediji upozoravali se dogodilo. Tuže se ljudi zbog pisanja na društvenim mrežama, a svi će morati dodatno paziti što će pisati i što će pričati“, ističe Padalović za hercegovina.info. Smatra da se RS ovime vratila u prošlost. 

„BiH je bila pohvaljena prije dvadesetak godina za to što je dekriminalizirala klevetu, a sada smo se, bukvalno, vratili dvadeset godina unazad. Sada svatko kome se učini da je oklevetan može podnijeti kaznenu prijavu protiv novinara, susjeda ili bilo koga. Obični ljudi tako će ubuduće morati dobro paziti hoće li javno kritizirati nekoga tko je dio vlasti, ali i nekoga s kim sjedi na rođendanima, u kavani i slično“, objašnjava Padalović.

 
Ono što posebno uznemirava slobodne medije u RS-u su same namjere koje stoje iza kriminalizacije klevete, ali i novih zakona koji slijede.

„Drugo stvar jest činjenica, da je usvojeni zakon  o kleveti dio većeg paketa restriktivnih zakona u RS, koji su najavljeni, poput Zakona o posebnom registru neprofitnih organizacija u RS, kao i Zakon o medijima. Ovo sve pokazuje, koliko se teži ušutkivanju kritike, ušutkivanju medija, aktivista, zapravo svakog tko se drzne kritizirati“, zaključuje urednik Buke.

Kriminalizacija klevete - osnove

Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, odnosno tzv. „Zakon o kleveti” kako se često naziva u javnosti (puni naziv je: Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske) u stvari predstavlja izmjenjivanje i dopunjavanje Kaznenog zakona Republike Srpske s novim kaznenim djelima, od kojih je jedno i kleveta.

„Kaznenim zakonikom Republike Srpske se propisuju kaznena djela, kaznene sankcije i povezana pitanja, a Zakonom o kaznenom postupku Republike Srpske utvrđuju se pravila kaznenog postupka po kojima su dužni da postupaju sudovi, javni tužitelj i drugi sudionici u kaznenom postupku. Dakle, ova dva zakona su u primjeni kada je u pitanju Republika Srpska, te su oni mjerodavni za pitanja u vezi sa kaznenim djelom klevete i njegovim procesuiranjem“, objasnio je Lučka.

Podsjeća da kada su u pitanju kaznena djela iz Kaznenog zakona, a u skladu s odredbama iz Zakona o kaznenom postupku, generalno je pravilo da ukoliko neko smatra da je učinjeno određeno kazneno djelo, ima pravo da prijavi njegovo izvršenje. 

„Prijava se podnosi tužitelju, pisano ili usmeno, a ako je prijava podnesena sudu ili ovlaštenom službenoj osobi, oni će prijavu primiti i odmah i dostaviti tužitelju. Specifičnost vezana za kazneno djelo klevete je da se gonjenje za njega poduzima po prijedlogu. Prijedlog se podnosi nadležnom tužitelju, u roku od tri mjeseca od dana kada je oštećeni saznao za kazneno djelo i izvršitelja kaznenog djela. Ukoliko netko bude kažnjen za klevetu pred sudom u smislu kaznenog djela, on će novčanu kaznu plaćati Republici Srpskoj“, navodi dalje Lučka. 

U kaznenopravnom sustavu Republike Srpske ne postoji privatno podizanje optužnice, odnosno privatna tužba. Fizičke osobe pak mogu tužiti neku osobu za klevetu u građanskom postupku prema odredbama Zakona o zaštiti od klevete Republike Srpske koji je donesen početkom ovog stoljeća.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.