FOTO Razgovor s povodom: Marinko Ferenc plivačka legenda grada Mostara
- 1976.g. drugi u izboru za najboljeg sportistu Mostara
- 1978. najbolji sportista Mostara u tradicionalnom izboru Sportskog saveza grada Mostara
- U izborima za najboljeg sportistu Mostara iza sebe ostavio takve sportske veličine kao što su nogometaši Vahid Halilhodžić ili Džemal Hadžiabdić, rukometašica Jasna Merdan - Državni rekorder
- Višestruki republički rekorder
- 5 godina reprezentativac bivše države
- Učestvovao na 3 Balkanijade
- Učestvovao na mediteranskim igrama
- Kandidat za Olimpijske igre u Moskvi 1980.
Evo što kaže Marinko za naš portal HERCEGOVINA.info
Evo kao prvo možete li se prisjetiti svojih plivačkih početaka?
Moji prvi plivački " koraci" su počeli daleke 1970. godine u tadašnjoj školi plivanja gdje su me treneri PK Velež primijetili i doveli u klub. Moj prvi trener je bila Jelena Letica sa kojom danas zajedno treniram djecu u APK Zrinjski i kojoj se ovom prigodom zahvaljujem što je imala strpljenja sa mnom i od mene počela praviti plivača - sportaša. Poslije nje sa mnom je radila i trener Jožica Govedarica, pa pokojni Jovan Popović i na kraju Dobrivoje Stanojević kada su mi se otvorila vrata reprezentacije tadašnje države.
Da li je u to vrijeme bilo teško baviti se plivanjem? Usprkos svemu Vi ste u svojoj karijeri postigli izvrsne rezultate. Kako vam je to pošlo za rukom?
U životu svakog sportaša, pa i plivača na prvom mjestu trebaju da su im tri stvari: red, rad i disciplina i budite sigurni da rezultati neće izostati. U Mostaru sam dosegao jednu granicu rezultata i dalje se zbog uvjeta nije moglo. Godine 1978. na zimskom državnom prvenstvu sam na 100m prsno ispunio normu za mediteranske igre i dobijem dva poziva: jedan od reprezentacije, a drugi od PK Partizana iz Beograda da nastavim karijeru, što sam prihvatio i višestruko mi se isplatilo. Punih 5 godina sam nastupao za reprezentaciju, učestvovao na tri Balkanijade sa kojih imam jednu srebrenu i dvije brončane medalje. Na mediteranskim igrama u Splitu 1979. Osvojio sam jedno četvrto i jedno sedmo mjesto. Bio sam i kandidat za Olimpijske igre u Moskvi 1980. godine.
Vi ste 1978. godine proglašeni i za najboljeg sportaša grada. Kakav je osjećaj biti najbolji u svom gradu?
Te godine u konkurenciji za najboljeg sportaša Mostara su bili i nogometaš Vahid Halilhodžić, rukometašica Jasna Merdan, pa Zdenko Marić veliki planinar. Kada se nađete među takvim sportskim veličinama i budete izabrani kao najbolji morate biti ponosni.
Kako ste se odlučili biti trener, koji su bili vaši motivi? U ono vrijeme ste bili izvrstan plivač, danas ste izvrstan trener.
Svaki sportaš poslije završene karijere ima želju da ono svoje znanje o tom sportu prenese na mlađe naraštaje. Jedno je naučiti iz knjige pa prenositi znanje, ali kad imaš iskustvo...... Meni je plivanje što bi rekli u krvi i volim taj sport i kad već imam toliko iskustva zašto to da ne prenesem na mlade plivače. Kao trener sa djecom radim tek dvije godine i mislim da sam tek na početku svoje trenerske karijere.
Mislim da sam se kao plivač dokazao, a sad se trebam dokazivati kao trener što je dosta teže. Kao plivač nisam morao voditi računa kako napraviti trening i tempirati formu i razmišljati o tim i takvim stvarima. Kao trener moram strogo voditi računa o svemu i mnogo su veće obaveze.
Možete li u kratkim crtama usporediti ta vremena što se tiče plivanja?
Što se tiče uvjeta treniranja u Mostaru nema nekih većih pomaka. Uvjeti su skoro pa isti, samo je mnogo teže roditeljima, jer sami moraju ulagati dosta novca. U moje vrijeme sve troškove je plaćao klub i sportski savez, a novac se dobivao iz proračuna, a sad toga nema tako da su roditelji velike žrtve. Ipak, zahvaljujući aktivnoj upravi kluba dio troškova pokrivamo iz donatorskih i sponzorskih izvora.
Ima li danas u plivanju talenata koji u budućnosti mogu dostići Vaše sjajne rezultate?
Talenata ima. Volje za radom ima. Podrške obitelji ima.
Još da se podrška cijele zajednice digne na malo veću razinu i novi rekorderi će biti tu. Zrinjski ima preko stotinu članova koji treniraju, i zasigurno tu ima talenata, te kroz stručan trenerski rad rezultati zasigurno neće izostati.
Koje je najbolje vrijeme da se počne trenirati plivanje?
Kao i u većini sportova najbolje vrijeme za početi trenirati plivanje je između 6. i 10. godine života jer u tom razdoblju dijete jako brzo usvaja fine i složenije kretnje. Sa treninzima je moguće krenuti i kasnije, no tada se šanse za neki veći uspjeh u tom sportu smanjuju. No, ni to ne mora biti odlučujući čimbenik, pod uvjetom da je dijete motivirano i da vrijedno trenira.
Koji su po Vama najbolji razlozi zašto izabrati baš plivanje kao sport?
Plivanje je jedan od „najkompletnijih" sportova i po mišljenju većine stručnjaka najkorisniji za zdravlje, očuvanje kondicije i skladan psiho-tjelesni razvoj čitavog organizma. Bitno je naglasiti sa se pri tome ne opterećuju zglobovi, kao u većini ostalih sportova.
Kako oni koji hoće da se počnu baviti plivanjem mogu to učiniti?
Početak plivačke sezone je usporedo sa početkom školske godine - početkom rujna. Treninzi se odvijaju u zatvorenom 25 metarskom bazenu Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti - Kampus 2 u Rodoču., Temperatura vode je od 26°C do 27°C, temperatura zraka je 28°C, bazen je dubine od 1,2 m do 1,8 m. Zahvaljujući pješčanom filtru i najmodernijem automatskom dozatoru kemikalija, kakvoća vode je na najvećoj razini, a njenu ispravnost i sanitarnu kontrolu redovito vrši Zavod za javno zdravstvo HNŽ. Treninzi se provode uz nadzor stručnih osoba i sastoji se od rada na suhom i u vodi. Imamo različite vrste grupa: od obuke neplivača, preko obuke osnovnih plivačkih tehnika, pa sve do takmičarskih grupa. Na žalost trenutno nemamo mogućnosti rekreativnog i zdravstvenog plivanja za građanstvo. Više informacija možete dobiti putem naše FB stranice, web stranice www.apkzrinjski.ba ili na mobitel 063/276-256.
U slijedećih 15-estak dana Klub će objaviti javni poziv za određene uzraste za upis za obuku neplivača, i temeljnih plivačkih tehnika.
Evo za kraj jedna poruka našim čitateljima?
Mladima bih poručio da se što više bave športom, a onima koji odlučuju da imaju više razumijevanja prema mladima i njihovim potrebama, odnosno da se izgradi što više športskih terena, a u ovom slučaju da Mostar dobije bazen u kojemu bi mogli trenirati i plivanje i vaterpolo i duge vodene športove kroz cijelu godinu. Na koncu bih se zahvalio u ime Akademskog plivačkog kluba „Zrinjski" Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, na potpori i razumijevanju prema našem Klubu.