Pogled u prošlost: : Navijačke prilike i suđenje Zrinjskom između dva svjetska rata

Premda se to možda ne bi očekivalo navijanje u glavnom gradu Hercegovine i tada je bilo intenzivno jer su se utakmice od strane navijača pratile s velikim zanimanjem, uz obilje natjecateljskog žara i emocija. Može se zaključiti kako su i tada u Mostaru odigravane „tvrde utakmice" na kojima gostima nije bilo lagano igrati, posebice kada bi ostvarivali rezultatsku prednost. Također interesantan odnos vladao je između HŠK Zrinjski i sarajevskih nogometnih sudaca, a ne smije se zanemariti ni odnos na relaciji HŠK Zrinjski-Sarajevski nogometni podsavez. Ali, pođimo redom.

Na utakmici koja je igrana 21. rujna 1930. godine u Mostaru između HŠK Zrinjski i JŠK Zmaj iz Konjica pri koncu prvog poluvremena došlo je do naguravanja nogometaša iz obrane konjičkog tima s tada vodećim golgeterom Zrinjskog i najboljim igračem Mostara Đorđem Simićem zvanim Amerika. Vidjevši kako „tuku" ljubimca mostarske publike jedan izrevoltirani gledatelj ušao je u teren i dva puta kišobranom po glavi udario zmajevog beka. Nakon toga na stadionu nastaje metež te se utakmica prekida. Kada bi Zrinjski igrao s vojnim klubom Vardarom također bi se znale rasplamsati strasti što je i bio slučaj 12. lipnja 1932. godine kada je pri rezultatu 2:2 izbila opća tuča među nogometašima. Tada je neželjena zbivanja morala smirivati policija. U susretu spomenutih timova koji je odigran 19. rujna iste godine pri rezultatu 6:1 za Zrinjski ponovno izbija incident između igrača u kojem je sudjelovala i publika pa je red opet morala uspostavljati policija.

Sarajevski nogometni suci često su znali isprovocirati simpatizere Plemića kao što je to bio slučaj u rujnu 1932. godine. Tada je pred 2.000 gledatelja igrana prvenstvena utakmica između J.Š.K i HŠK Zrinjski. Kada je priznat neregularan gol nogometašu J.Š.K. izvjesnom Banfiću navijači mostarskih Plemića žustro su negodovali te je nakon isključivanja igrača Zrinjskog Buhača nastao opći metež. Na koncu je policija morala suca Kapa ispratiti s terena, što do tada nije bilo zabilježeno u analima bh sporta. Nakon utakmice nastavio se sukob između navijača Zrinjskog i J.Š.K-a prigodom čega je jedan navijač J.Š.K. posegnuo za pištoljem kako bi zaprijetio navijačima Plemića.
Miljenik mostarske publike nije bio ni pokrajinski sudac Jovo Oborina koji je na utakmici s Vardarom početkom veljače 1935. godine konstantno sudio na štetu Zrinjskog, a radi interesa nekih drugih klubova. O tomu je izvještavao novinar Ante Dujmović kojem se ponajviše može zahvaliti što su i u sarajevskim dnevnim tiskovinama povremeno na objektivan način prezentirana izvješća s nogometnih susreta koje je odigravao Zrinjski. Tako je istaknuto kako Mostar također ima dva vrsna nogometna suca Ivu Ćorića i Milivoja Smoljana, ali usprkos tomu Zrinjskom se treći put za redom delegira sudac Oborina te se na koncu zaključuje kako je poznata činjenica da HŠK Zrinjski nije miljenik Sarajevskog nogometnog podsaveza (SNP). Uskoro kroz tisak prozvani sudac Oborina odgovara kako su navijači Zrinjskog nakon dosuđenog prekršaja protiv njihovog kluba ušli u teren i prekinuli utakmicu te navodi da se to redovito dešava kada momčad Zrinjskog gubi. Mostarska publika dugo je pamtila i 13. travanj 1937. godine kada je na utakmici J.Š.K.-HŠK Zrinjski sarajevski sudac Milan Rakić donio niz sudačkih odluka na štetu Plemića, a sve je kuliminiralo kada je iz igre isključio igrača Zrinjskog Emila Milićevića. Nezadovoljan tom odlukom Milićević je djelitelju pravde opalio šamar te je utakmica prekinuta, a na sjednici kaznenog odbora SNP-a kao da su jedva dočekali da suspendiraju i kazne cijeli klub HŠK Zrinjski. Dnevni tisak 17. travnja 1937. konstatira da je Rakić svaku utakmicu koju je sudio Plemićima pretvarao u „čudesa" te da ga SNP i pored toga redovito delegira da sudi utakmice Zrinjskom. Inače, u Zrinjskom su igrala braća Emil i Mijo Milićević, djeca Ante Milićevića i Marije rođ. Martinović. Braća Milićević odrasli su na mostarskom Balinovcu. Emil zvani Runje igrao je na poziciji desnog beka i često je prepričavao kako su na utakmice u Sarajevo desetak sati putovali popularnim Ćirom. Mijo je 1933. odselio u Doboj, ali je i tada znao navratiti u Mostar da odigra poneku važniju utakmicu i tako pomogne momčadi Zrinjskog. Kasnije je nastupao za dobojski „Željezničar", a iza Drugog svjetskog rata bio je trener FK „Sloga" iz Doboja. Mijo Milićević je igrao nogomet preko dvanaest godina i do 1934. godine odigrao je 200 utakmica te postigao oko 370 zgoditaka. Nerijetko je znao zatresti mrežu protivnika silovitim udarcem s preko 30 metara udaljenosti, a slovio je kao jedan od najpopularnijih igrača provincije SNP-a.

Igrao je Zrinjski i brojne revijalne utakmice poput one u Mostaru 15.08.1939. protiv zagrebačkog Građanskog kada je nazočilo preko 3.000 gledatelja. Zgoditke za Plemiće postigli su Komljenović iz jedanaesterca i Rotim koji je mrežu Zagrepčana zatresao glavom. Zanimljiva utakmica odigrana je i u Dubrovnik gdje je HŠK Zrinjski kao gost pred nekoliko tisuća gledatelja svladao Gošk iz Gruža rezultatom 2:3. Na spomenutu utakmicu pristigli su i brojni navijači iz Mostara koji su na koncu utakmice uz burno navijanje nogometaše pronijeli kroz teren na ramenima. Interesantne utakmice igrali su Zrinjski i Velež. Tako su prema dnevnom tisku tog doba u lipnju 1934. navijači Veleža pristigli na utakmicu koji su Plemići igrali protiv J.Š.K.-a, i to kako bi navijali za Zrinjski! Naime, u slučaju pobjede Zrinjskog titulom prvaka Mostara „okitio" bi se Velež pa su njegovi navijači zdušno bodrili Plemiće. Premda je utakmica do kraja bila neizvjesna i u rezultatskom pogledu napeta ipak je na koncu slavio J.Š.K. rezultatom 2:1. Mnogobrojna sportska publika gledala je zanimljivu utakmicu Zrinjskog i Veleža koja je odigrana polovicom travnja 1934. godine kada su Zrinjevci zasluženo slavili rezultatom 2:1. U izvješću sa spomenute utakmice doslovce je navedeno: „Ovu pobjedu burno je pozdravila navijačka vojska Zrinjskog!"

I na koncu spomenimo kako je do sada evidentirano preko 200 imena i prezimena nogometaša koji su od osnutka kluba pa do 1945. godine branili boje HŠK Zrinjski. Pojedini od njih su u određenom razdoblju života zbog školovanja, vojne službe ili posla obitavali u Mostaru. Zbog dodatnih informacija vezano za njihovu nogometnu karijeru, ali i eventualnih javnosti nepoznatih starih fotografija koji se nalaze u obiteljskim albumima molimo njihove potomke ili srodnike da nas kontaktiraju na mail adresu: [email protected]

Nino Rotim/HERCEGOVINA.info