ŽIVOTI EUROPLJANA Koji narod najduže živi?

Dužina životnog vijeka Europljana stagnira širom starog kontinenta, a najveće usporavanje u tom smislu bilježi Engleska, pokazala je najnovija studija.

U istraživanju se navodi da je za tu pojavu kriva alarmantna kombinacija loše ishrane, masovne fizičke neaktivnosti i sve veće gojaznosti stanovništva, navodi Guardian.

U prosjeku je godišnji porast dužine životnog vijeka u Europi opao s 0,23 godine u razdoblju od 1990. do 2011. godine na 0,15 godina u razdoblju od 2011. do 2019., navodi se u istraživanju objavljenom u žurnalu Lancet Public health.

Od 20 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, rast dužine životnog vijeka je opao svuda osim u Norveškoj.

U Engleskoj se bilježi najveće usporavanje dužine životnog vijeka, a slijede Sjeverna Irska, Wales i Škotska.

"Ova važna studija dokazuje da je prevencija ključ za zdravije društvo, pa je upravo zato ona vitalni dio 10-godišnjeg zdravstvenog plana na kojem radimo zajedno s britanskom vladom", izjavila je direktorica engleske službe za javno zdravlje NHS, Sarah Price.

Ona je dodala da usporavanje produženja životnog vijeka, posebno usljed kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, ukazuje na hitnu potrebu za snažnijom akcijom u borbi sa ključnim uzrocima tih oboljenja, a to su loša ishrana, fizička neaktivnost i gojaznost.

Studija, koju su sačinili znanstvenici na čelu sa stručnjacima Univerziteta Istočna Anglija, ispitala je promjene u dužini životnog vijeka u 20 europskih zemalja tijekom razdoblja od 1990. do 2021.

Jedan od faktora koji su doprinijeli usporavanju produženja životnog vijeka bila je svakako i pandemija Covida-19, navode stručnjaci.

Stručnjaci ukazuju da zemlje gdje je produženje životnog vijeka najmanje usporeno, kao što su Norveška, Island, Švedska, Danska i Belgija, imaju manji broj smrtnih slučajeva zbog bolesti srca i tumora.

Vođa tima istraživača, Nicolas Still, kazao je da je upravo u tim zemljama zdravstvena politika njihovih vlada doprinijela smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Kako se navodi, zaključci studije govore da je potrebna snažnija politika vlada kojom bi se suzbila gojaznost i potaknula fizička aktivnost.

"Radi se o dugoročnoj politici zaštite populacije od rizika, uključujući angažiranje kako bi prehrambena industrija poboljšala proizvodnju i učinila ishranu jedne nacije zdravijom", kazao je Still.

On je zaključio da maksimum dugovječnosti u Europi još nije dostignut, jer se u mnogim zemljama dužina vijeka još uvijek produžava kod starijih ljudi.

"Problem je smrtnost kod mlađih osoba, gdje ima mnogo prostora za smanjenje rizika i prevenciju prijevremene smrti", poručio je Still.