SAVJETI Ako krećete na putovanje, dobro je imati i dodatnu pomoć

Svako putovanje sa sobom nosi rizik od potencijalnih zdravstvenih problema uslijed promjene klime, nadmorske visine, vremenske zone ili vrste vode i hrane. Da bi situaciju lakše prebrodili poželjno je da sa sobom nosimo lijekove i preparate koji će nam olakšati eventualno pogoršano stanje, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Pripreme za putovanje

Na put ne krećite bez putne ljekarne, koja treba biti neizostavni dio prtljaga svakog putnika. Njena veličina i sadržaj ovisi o broju putnika, uzrasta, njihovim potrebama kao i od vrste samog putovanja. Bitno je napomenuti da prilikom odlaska na bilo kakvo putovanje provjerite svoje zdravstveno osiguranje, a ukoliko se radi o putovanju u inozemstvo preporuka je uplatiti putničko zdravstveno osiguranje.

"Za pacijente koji boluju od težih oboljenja, preporuka je da ponesu medicinsku dokumentaciju, zatim da se informiraju o zakonskoj regulativi - koji lijekovi i u kojoj količini se mogu ponijeti, ukoliko se radi o putovanju u inozemstvo", ističe stručna suradnica za fitofarmaciju u INZ magistrica farmacije Lejla Baručija.

Prije nego spakirate svoju putnu ljekarnu, neophodno je da provjerite ukoliko redovno pijete lijekove imate li ih dovoljno u zalihi? Za kronične pacijente ponijeti terapiju u dovoljnoj količini u dogovoru sa svojim liječnikom.

Česte prehlade, čak i ljeti

Ono što čini sadržaj svake putničke ljekarne predstavljaju analgetici lijekovi koji se koriste za ublažavanje bolova i povišene tjelesne temperature, te u slučaju blage prehlade. Najčešće je to paracetamol ili ibuprofen u dozi i jačini prilagođenoj za djecu i odrasle. Za provjeru tjelesne temperature toplomjer je nezaobilazan sastojak putne ljekarne.

Zbog čestih prehlada koje se javljaju i u ljetnom razdoblju, kapi za nos koje smanjuju otok sluznice kao i pastile za grlo koje ublažavaju bolove u grlu neizostavni su dio putne ljekarne, kažu stručnjaci.

"Za osobe koje loše podnose vožnju, poželjno je imati tablete protiv bolesti vožnje. Mogu ih koristiti i djeca, ali u odgovarajućoj dozi prilagođenoj djeci. Preporuka je upotreba u prilagođenoj dozi pola sata prije polaska na put", kaže Baručija.

Pored navedenih lijekova, ono što bi uvijek trebalo da se nađe u putnoj ljekarni su probiotici. Crijevne infekcije su česte na putovanjima, te je  poželjno na put ponijeti probiotik koji će olakšati obnavljanje crijevne flore. Aktivni ugalj i sredstvo za nadoknadu tečnosti i elektrolita također su preporuka uslijed čestih dijareja i povraćanja.

Insekti i ozljede

Preporuka je upotreba probiotika i prije samog putovanja da bi se spriječila putna dijareja, a naročito se preporučuje putnicima koji putuju u neke egzotične zemlje. Potrebno je voditi računa o higijeni ruku. Koristiti flaširanu vodu po mogućnosti iz staklenih boca.

Stručnjaci preporučuju da preparati za zaštitu od insekata budu neizostavni dio putne ljekarne. Za osobe sklone alergijama preporuka je da ponesu tablete i kreme sa antihistaminicima. U slučaju uboda insekta događaju se kožno alergijske reakcije čiji su simptomi praćeni jako izraženim svrabom i otokom. Poželjno je imati u sastavu putne ljekarne i gelove koji ublažavaju crvenilo i otok. Promjena ambijenta može izazvati kožne infekcije, pa je dobro imati i antibiotsku mast.

U slučaju blagih ozljeda savjetuje se upotreba preparata za ozljedu kože, sredstava za obradu i dezinfekciju rane (antiseptik za čišćenje rana, sterilne gaze i komprese, zavoje i flastere, te makazice i pincetu), kao i prašak za brzo zarastanje rane.

Zaštita od sunca

Bilo da putujete na more, u planine ili samo šetate na otvorenom, mislite o zaštiti od sunca. Generalno je pravilo da se ne izlažu sunčevoj svjetlosti u vremenu od 11-17 sati naročito za malu djecu, jer je tada količina UV zraka jako velika, pojačana UV radijacija, tako da bi u tom razdoblju trebalo izbjegavati direktni boravak na suncu.

U INZ-u savjetuju upotrebu preparata za zaštitu od sunca sa visokim zaštitnim faktorom prilagođenom tipu kože i uzrastu. Korištenje zaštitnih faktora omogućava koži da duže bude izložena suncu. Preporuka je svakodnevna i ponavljajuća upotreba krema sa zaštitnim faktorom od 30 do 50, po mogućnosti što veći faktor zaštite. Zaštitne kreme se nanose najmanje pola sata prije izlaganja suncu.

Potrebno je obratiti pažnju na njegu kože nakon sunčanja. U večernjim satima koža postaje crvena i isušena, stoga treba koristiti kreme koje sadrže vitamine koji pomažu koži da se regenerira, a također će smanjiti i isušenost kože. Tijekom sunčanja u slučaju da dođe do opekotina potrebno je nanijeti mast za regeneraciju kože. Putnu ljekarnu uvijek čuvati izvan dohvata djece, ističu iz INZ-a.