SAVJETI ZA DUGO PUTOVANJE Pripremite svoj automobil za duže staze

Naravno da auto uvijek mora biti ispravan, pošto kvar u centru grada u petak u poslijepodnevnom špicu može biti stresniji nego kvar u nekoj nedođiji.
Međutim, kada ste u inozemstvu, s kompletnom obitelji, naročito s manjom djecom, stres može da dostigne opasan nivo.

Stoga se definitivno više isplati preventivno potrošiti nešto novca i vremena prije odlaska na duži put, nego da u inozemstvu plaćate šlep službu, tražite servis, tražite hotel, možda i „rent a car” i to na više dana (dok ne stignu dijelovi u servis)…

Mnoge stvari možete sami provjeriti, za neke bi bolje bilo da odete u provjeren servis, dok neke definitivno morate da prepustite profesionalcima.

1) Najmanje 2 tjedna prije odlaska na put počnite da provjeravate auto. Iznenadit ćete se koliko vremena može biti potrebno za sređivanje nekog banalnog problema, naročito kada ste već generalno u gužvi zbog priprema za odlazak na odmor.

2) Provjerite pritisak u gumama. Pritisak je izuzetno važan, iako mnogi vozači to suviše olako shvaćaju. Ako gume nisu dovoljno napuhane, auto će trošiti više goriva. I same gume će se brže trošiti

Također, gazeća površina možda neće se jednako trošiti, unutarnja struktura gume će da trpi veći stres i da kasnije bude podložnija oštećenjima, veća je mogućnost da se ošteti i guma i felna prilikom nalijetanja na neku prepreku ili prilikom penjanja uz ivičnjak…

Jednostavno, nedovoljno napuhana guma donosi toliko negativnih stvari i po pitanju same gume i po pitanju vožnje i po pitanju sigurnosti, da je suludo da kao vozač ne osigurajte odgovarajući pritisak u gumama, pri čemu to možete da uradite potpuno besplatno!

Nažalost, neki vozači uopće ne znaju na kojem pritisku trebaju biti gume njihovog auta, već se drže nekih uopćenih vrijednosti ili onoga što su čuli od poznanika, pa jednom ili dva puta godišnje stanu na pumpu i “dopuhavaju” ih do 2.0 ili 2.2 bara.

Stoga obavezno provjerite uputstvo proizvođača ili naljepnicu na autu na kojoj piše preporučeni pritisak u različitim situacijama – kada je auto opterećen i koliko.

Razni sigurnosni sustavi su kalibrirani prema dimenzijama pneumatika. Ako postoji veća razlika između pritiska u gumama, to može da zavara neke od sistema kao što su sustav za kontrolu proklizavanja pogonskih točkova, ESP ili ABS, pošto oni između ostalih podataka koriste i podatke koje šalju senzori ABS-a (oni mjere brzinu okretanja točkova).

Stoga neki od ovih sustava mogu da se nepotrebno aktiviraju ili neadekvatno reagiraju u slučaju potrebe.

3) Ne zaboravite rezervni točak. Ako imate auto „na plin”, pa je dodatni rezervoar ugrađen na mjesto rezervnog točka, ne zaboravite ponijeti rezervni točak ako inače nemate naviku da ga držite u prtljažniku.

4) Provjerite pritisak u rezervnom točku. Pošto je rezervni točak obično „skriven” ispod poda prtljažnika, mnogi vozači prosto zaborave na njega. Tek kada dođe do probušene gume i mijenjanja točka, shvate da je tijekom godina guma na rezervnom točku izgubila mnogo vazduha. Ako imate tzv. „ćopavac”, odnosno rezervni točak manjih dimenzija, provjerite koji je pritisak propisan za njega.

5) Provjerite kada je proizvedena guma na rezervnom točku. Kod starijih polovnjaka guma na rezervnom točku, bez obzira da li je riječ o „ćopavcu” ili točku punih dimenzija, može da bude stara 20-ak godina, što definitivno nije prihvatljivo.

6) Provjerite rok trajanja seta za krpljenje guma. Naravno, ukoliko uopće nemate rezervni točak, već set za krpljenje guma, provjerite da li mu je istekao rok trajanja.

7) Naučite kako se koristi set za krpljenje gume. Na vrijeme detaljno pročitajte uputstvo za korištenje ovog seta, pošto pogrešnom upotrebom možete uludo da ga potrošite i da ostanete pored puta ili na putu bez drugog rješenja osim da čekate pomoć.

8) Provjerite sami gume, vješanje i kočnice. Najosnovniju provjeru možete da obavite sami. Na prvom mjestu, provjerite gume vizualno – potražite bilo kakva oštećenja, ispupčenja i slično.

Bilo bi idealno ako možete da nađete neki put sa što slabijim saobraćajem i s ograničenjem do 80 km/h. Vozite brzinom od 80 km/h i sasvim blago pritisnite papučicu kočnice – osluškujte i pokušajte da osjetite bilo kakve zvukove ili vibracije. Ako čujete ili osjetite nešto što ne bi trebalo, to je razlog za brigu i za posjetu servisu.

Naravno, ovu vrstu testiranja obavite i s oštrijim pritiskanjem kočnice, i pri nižim brzinama, kako biste u servisu mogli detaljnije da objasnite simptome. Razne vibracije, trešenje, lupkanje i slično – mogu da ukazuju na čitav niz problema s gumama, felnama, oslanjanjem i kočnicama.

Upravo zbog toga što je često veoma teško da se nađe uzrok bolje je da se što ranije počne s provjerom i s rješavanjem problema.

9) Brisači. Pri visokim brzinama na šoferku se lijepi velika količina insekata. Zato je veoma korisno da imamo dobre brisače, a neće biti na odmet ni da ubacimo rezervne. Naravno, šoferku treba čistiti od ostataka insekata kad god je moguće i što je detaljnije moguće, pošto kada se osuše i zapeku, ne samo što je teže da se uklone, nego i oštećuju metlice brisača.

10) Ponesite rezervnu tečnost za brisače. Tečnost za brisače može veoma brzo da se potroši ako tokom vožnje budete često uklanjali insekte, tako da je dobra ideja da ponesete rezervu.

11) Mali servis – zamijenite ulje ranije nego što ste planirali. Ukoliko vam je do malog servisa ostalo npr. 3.000-4.000 km, definitivno se isplati da uradite mali servis pre puta na more. Ovaj “preuranjeni” servis osiguraće vašem autu novo motorno ulje u veoma teškim uvjetima koji ga očekuju, a vama realno neće nanijeti veliku financijsku “štetu”.

12) Ponesite rezervno motorno ulje. Danas nije neobično da i noviji automobili troše zaista mnogo ulja – neki i više od pola litra na 1.000 kilometara, tako da je veoma dobra ideja da ponesete rezervnih litar ili dva ulja. Također, redovno tijekom samog putovanja provjeravajte nivo ulja.

13) Farovi, pozicije, migavci, stop svjetla. Jasno je da sva ova svjetla treba u svakom trenutku da rade, ali mnogi vozači se iznenade tek na tehničkom pregledu kada saznaju da im ne radi npr. neki migavac, pozicija ili stop svjetlo.

14) Antifriz (rashladna tečnost) – provjerite nivo antifriza. Dobra ideja je da počnete ranije da pratite nivo antifriza, mada bi svaki vozač to trebalo redovno da radi redovno bez obzira da li ide na duži put ili ne. Tako ćete na vrijeme uočiti i najmanji problem koji tijekom dužeg puta može da se zakomplicira.

15) Centriranje trapa. Reglaža (centriranje) može da bude veoma dobra investicija pred duži put s visokim brzinama pošto će sačuvati gume od pretjeranog i nepravilnog habanja, a i sama vožnja će biti sigurnija i prijatnija.

16) Voskiranje automobila. Iako voskiranje na prvi pogled može da djeluje kao čisto estetski potez, ono u stvari ima i veliku zaštitnu ulogu. Možda ćete na moru da parkirate auto ispod drveta s kojeg kaplju razni sokovi ili na kojem vrijeme provode „nekulturne” ptice, a visoke temperature i direktno sunce mogu to što padne s drveta da pretvore u tvrdokorne naslage od kojih će u najboljem slučaju ostati fleke (nakon mukotrpnog skidanja).

17) Uzmite „pomoć na putu”. Brojne organizacije i osiguravajuće kuće nude osiguranje u slučaju kvara ili udesa u inostranstvu, tako da imate širok izbor da nađete ono što vam odgovara. U svakom slučaju, bolje je imati bilo kakav paket pomoći na putu nego nikakav. Naravno, naglašavamo da treba detaljno pročitati koji su uvjeti, što je pokriveno i u kojim situacijama.

18) Sredite klimu prije nego što počnu gužve. Ne čekajte da počnu paklene vrućine ili još gore, ne čekajte nekoliko dana pred odlazak na vrele destinacije da biste pozvali servis za klime. Kako kažu u brojnim servisima, ista priča se ponavlja svake godine, pišu polovniautomobili.com.