FOTO  Gastromanifestacija: Na stolovima 1.000 sarmi na razne načine

sarma, sarmijada, na svadbama, od sjeckanog ili mljevenog mesa, Tradicionalna jela, gastromanifestacija

1. SARMIJADA TJEDNIKA KRONIKA POŽEŠKO-SLAVONSKA

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Titulu zlatne sarme dobila je sarma koju su pripremili članovi KUD-a "Ivan Goran Kovačić" iz Velike
Na natjecanje i pravu reviju sarme odazvalo se 20 društava i udruga, ali i pojedinaca, tako da se na stolovima našlo više od 1000 sarmi. Bilo je tu seljačke sarme, kirvajske, svatovske, one koja ide uz kolinje, od suhog mesa, ramske, komušanske, graničarske, bezmesne, s bučinim sjemenkama i uljem, planinarske, ali i gospodske sarme, koja je na stolu za nedjeljni ručak. Naša kraljica slavonskog stola okupila je tako više od 200 sudionika te pokazala i dokazala da je sarma jelo koje vole svi, svatko na svoj način, ali i da nas povezuje.

- Cilj je ove manifestacije popularizacija ovog starog i gotovo autohtonog jela, vrlo čestog na slavonskoj trpezi. Iako je njezino podrijetlo s istoka, u našim se krajevima udomaćila i nezaobilazno je jelo slavonskog domaćeg slijeda, posebno nedjeljnih i blagdanskih objeda u zimskom razdoblju, a poznata je kao obvezna na svadbama, kirvajskim objedima i drugim većim druženjima. Jelo je to od sjeckanog ili mljevenog mesa s dodatkom riže zamotanog u list kiselog kupusa. U nekim krajevima mota se i u list svježeg bijelog kupusa ili u list vinove loze - rekao je inicijator i pokretač Sarmijade, Vladimir Protić, urednik tjednika Kronika požeško-slavonska.
Tradicionalna jela

- Kako je sarma jelo koje se ne priprema svaki dan, nego vezano uz neke običaje i blagdanske objede, pozvali smo sva kulturno-umjetnička društva, zavičajna društva, lovačka društva, udruge građana, vinare i restorane, seoska turistička imanja, grupe i pojedince da se prijave na natjecanje i da pripremimo pravu reviju sarme. Za svaku grupu osigurali smo stol, tako da je svatko mogao prezentirati svoj običaj postavljanja stola i ponudu hrane iz svoga kraja, onako kako su to nekada radili naši stari ili u građanskom štihu.

Najviše bodova i titulu zlatne sarme dobila je sarma koju su pripremili članovi KUD-a "Ivan Goran Kovačić" iz Velike, koju je prezentirala Sunčica Bajić i predsjednik društva Stanko Raguž. Uz zlatno priznanje, kao nagradu dobili su veliki ekspres-lonac i poklon-paket vina Kutjeva d.d., inače sponzora manifestacije. Drugonagrađenu, srebrnu sarmu zaslužili su, prema ocjeni žirija, članovi KUD-a Požeška dolina iz Požege, a treću nagradu dobili su članovi KUD-a Orljava iz Pleternice.

Nagrade najboljima uručio je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

Nagradu za najljepše uređen stol s pričom uskrsnog stola u slavonskoj kući dobili su članovi KUD-a Poljadija Grabarje i domaćica stola Marija Ribičić, koja je sa svojim članicama pedstavila stol kakav se postavlja za Uskrs, s ukrašenim pisanicama, kruhom s raspelom, kuhanom šunkom i, naravno, sarmom.
Posebne nagrade

Posebnu nagradu za domaćicu koja je u prezentaciji svoje sarme bila najuspješnija odnijela je Ivanka Srdarević iz KUD-a Zagrađe, koja nije imala lak posao, jer su njezino društvo i ona pripremili čak tri vrste sarme, pravu seljačku graničarsku, kirvajsku i posnu, koja se jede u korizmi. Uz priznanje, Ivanku je sponzor Color trgovina nagradio poklon-paketom i kuhinjskim mikserom. Nakon svečanosti dodjele nagrada svi sudionici, gosti i građani koji su došli kao posjetitelji blagovali su sarmu. Naravno, svi su željeli kušati one nagrađene. Uz sarmu, KUD Rama Pleternica i KUD Komušani iz Brestovca, kao zavičajna društva bosanskih Hrvata, ponudili su i brojne pite, po kojima su odvajkada poznati, sira iz mišine, gurabije i baklave. Bilo je dostatno za sve, jer je i organizator za goste priredio veliki lonac pun sarme.
Stručna komisija

Sve je ocjenjivala stručna komisija: šefica restorana hotela Grgin dol Marijana Pranić, šef restorana KTC-a Kutjevo Krešo Tidlačko, ing. prehrambene tehnologije Ferdinand Troha, zamjenik župana, Jelenko Topić, novinar i dugogodišnji član žirija gastromanifestacija, te prehrambeni tehnolog Anamarija Mišić.

glas-slavonije.hr