SUNČANICA I TOPLOTNI UDARI Simptomi i prevencija u vrelim ljetnim danima

Na visoke temperature posebno su osjetljiva djeca, a naročito bebe između šestog mjeseca i prve godine, jer oni nemaju dovoljno razvijen termoregulacijski sistem. Također su ugroženi trudnice, starije osobe, kronični bolesnici, te pacijenti na terapiji za izmokravanje. 

Dolaskom ljeta dolaze i visoke temperature koje nepovoljno utječu na zdravlje, a kako bi tijelo održalo normalnu unutarnju tjelesnu temperaturu od oko 37°C, koristi se različitim mehanizmima hlađenja kao što su širenje krvnih sudova, znojenje i pojačani osjećaj žeđi.

“Kad nastupe ekstremno visoke temperature, bez vjetra i uz visoku vlažnost zraka, dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama hlađenja u tijelu”, kazali su u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), uoči najavljenog novog vala vrućina.

U Institutu su istaknuli da su glavni neprijatelji našeg organizma sunčanica i toplotni udar, koji su tijekom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.

Simptomi i prevencija

“Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sustava  i znojenjem”, rekla je dr. spec. Elma Kuduzović, rukovoditelj Odjela za promociju zdravlja u INZ, piše Banjaluka.com.

Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Simptomi počinju jakom glavoboljom i porastom tjelesne temperature. Često se mogu javiti pospanost i vrtoglavica, zujanje u ušima ili kratkotrajni gubitak sluha.

Kod mladih koji se dugo sunčaju česti simptomi su i umor i malaksalost, a kod starijih može doći i do gubitka svijesti. Toplotni udar može da nastane ne samo zbog prekomjernog izlaganja direktnim sunčevim zracima nego i uslijed vlažnog i pregrijanog zraka, jer je u takvim uvjetima otežano znojenje, a javlja se najčešće kod radnika u pekari, kuhinji, kraj peći, ali i u pregrijanom automobilu, javnom prijevozu, pa čak i u stanu.

U takvim uvjetima dolazi do poremećaja centra za termoregulaciju, pri čemu temperatura tijela stalno raste i doseže vrijednosti i do 40°C. Toplotna iscrpljenost je blaži oblik toplotnog udara, a često nastaje uslijed pretjerane fizičke aktivnosti u uvjetima povišene vanjske temperature i vlažnosti zraka.

Manifestira se pojačanim znojenjem, grčevima u mišićima, glavoboljom, povraćanjem, padom krvnog pritiska i malaksalošću, kao i gubitkom svijesti.

“Simptomi su jaka glavobolja, suha koža, stalno povećanje tjelesne temperature, vrtoglavica, nemir, pospanost i povraćanje, zujanje u ušima, poremećaj vida, pa i nesvjestica, puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano, a moguće je i povećano znojenje putem kojeg se gubi znatna količina tečnosti i minerala, naročito kalijuma, koji je veoma važan za sve biokemijske procese u organizmu, prije svega u mozgu”, navela je Kuduzovićeva.

U slučaju toplotnog udara, kao i kod sunčanice mora se intervenirati i odmah početi s rashlađivanjem. Osobu smjestiti u hladovinu ili u rashlađenu, zatamnjenu prostoriju i raskomotiti je. Važno je postupno rashlađivanje stavljanjem hladnih obloga na potiljak i glavu sve dok se temperatura ne vrati u normalu.

Za vrijeme toplotnog udara tijelo gubi sposobnost termoregulacije, tako da se može pregrijati ili u nekim slučajevima rashladiti. Zbog toga je u težim slučajevima neophodno stalno mjeriti tjelesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesrećenog hladiti ili utopljavati. Jako je važno nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale, davati hladne napitke, ali izbjegavati pića koja utiču na krvotok, posebno kavu i alkohol.

Liječniku se treba obratiti tek ako tjelesna temperatura ne pada, i pored rashlađivanja i lijekova, ako je osoba pospana, slabo komunicira s okolinom ili je bez svijesti, ako uporno povraća i sve je slabija. Tada se radi o veoma teškom obliku sunčanice, pa je potreban pregled liječnika. On će utvrditi radi li se samo o sunčanici, ili se radi o početku neke druge bolesti.

“Prevencija je da se bebe izvode u šetnju samo u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima. Djecu mlađeg uzrasta ne treba utopljavati i treba im davati što više tečnosti. Pratite ponašanje svog djeteta, jer razdražljivost ili plačljivost često ukazuju na to da je žedno. Ne izlagati se predugo direktnom zračenju sunca i za vrijeme najvećih vrućina boraviti u hladovini ili klimatiziranoj prostoriji. Adekvatno zaštititi glavu, nositi kačkete ili šešire sa širokim obodom od prozračnih materijala. Odjeća mora odgovarati klimatskim uvjetima i važno je da je od prirodnih tkanina i svjetlijih boja”, istakla je Kuduzović.

Ishrana i preporuke

“Ishrana mora biti uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima. Važno je nadoknađivati kalij i magnezij, koje uz natrij i klor organizam naročito gubi. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dva litra dnevno)”, naveli su u Institutu.