Šopingholizam: Svakodnevna kupnja prelazi u bolest

Oko deset posto stanovništva zapadnog svijeta boluje od šopingholizma, a većinu "pacijentica", gotovo osam posto, čine žene.

Šopingholizam je psihički poremećaj, tačnije ovisnost koje se teško riješiti. Podaci su to koje je podastrlo Sveučilište u Torontu koje je za Wharton's Jay H. Baker Retail Initiative i Verde Group provelo studiju uobličenu u disertaciju "Men Buy, Women Shop."

Zaključci te studije potvrđuju da oko deset posto stanovništva zapadnog svijeta boluje od šopingholizma, a većinu "pacijentica", gotovo osam posto, čine žene. No i jednom i drugom spolu ovisnom o kupnji zajednički je motiv.

"Ovisnost o kupnji, kao i druge ovisnosti, popunjava neku emocionalnu prazninu. Ti ljudi u trenutku kada kupe nešto što im i ne treba, osjete ispunjenost i zadovoljstvo. No ono je kratkotrajno i gotovo uvijek praćeno grižnjom savjesti koje se onda šopingholičari rješavaju novom kupnjom. Riječ je o začaranom krugu iz kojeg se teško izvući", pojasnila je za Večernji list psihologinja dr. Ljubica Uvodić Vranić i navela da takve impulzivne kupnje, osim kratkotrajna zadovoljstva, donose i povećan stres jer ova ovisnost košta.

Međutim, kao i svakom ovisniku, šopingholičaru teško je dokazati da zapravo ima problem koji zahtijeva liječenje. Smatra se da uobičajena, svakodnevna kupnja prelazi u bolest kada se pretvori u stalnu psihičku potrebu i pritisak te preraste financijske mogućnosti. Osobe koje pate od tog poremećaja prelaze kreditni limit, zadužuju se, a nerijetko i kradu. Uvjerene su da se društveni status postiže kupnjom luksuzne robe.

Istraživanja američkih psihologa, koji se najviše bave ovom, jednom od novijih ovisnosti, pokazuju da je uzrok ovog psihičkog poremećaja često u ranom djetinjstvu. Nedostatak samopouzdanja u toj dobi može uzrokovati osjećaj osamljenosti koji se uklanja kupnjom.

Često se događa da šopingholičar kupi proizvod koji mu nije potreban, ali je na "akciji", pa poslije kupnje osjeća ispraznost ili očaj zbog potrošena novca.

Upravo financijske posljedice, dugovi na karticama i minus na računu navedu osobu da potraži stručnu pomoć, a često je obitelj potakne na liječenje. Liječi se, kao i druge vrste ovisnosti, psihoterapijom, a iznimno rijetko i medikamentima.

(Fena)