Show

Skupa cijena ¨rastrošnosti¨

žene, plaća, jamci, kredit, kina, gospodarstvo, Novac, prevara, Vlada ZHŽ, Novac, bankrot, proračun zhž, Zdenko Čosić, žiranti, Zakon, banka, kamate, uni kredit, prevara, zarada, lutrija, milijunaši, Livno, Tomislavgrad, devize, dug, štednja, MMF, dug, BIH, sramota, Hrvati, bogatstvo, bogataši, Tovarnik, Ravnateljstvo policije, na izlazu iz Hrvatske, zaplijena novca, granična kontrola, božićno čudo, selo, lutrija, frizer, mještani, euri, bogati, siromaštvo, posao, Novac, MMF, novac mmf, BIH, Grude, Novac, vraćanje, Grude, Novac, vraćanje, BIH, izbori, imovina, BIH, kamate, krediti, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa , Centralna banka BiH, BIH, kredit, jamac, vraćanje, gazda, najbolji šef, bonus zaposlenicima, tvrtka, dijaspora, BIH, Novac, prevara, internet, Novac, banke, mladenci, Tečaj eura , marke, BDP, Program javnih investicija, hrvatski turizam, hrvatsko gospodarstvo, MMF, novac mmf, korisnici kredita MMF-a, financije, Ustavni sud BiH, rastrošnost, financijska sreds
Prosječni Slovenac zbog financijske nediscipline na godinu izgubi 1208 eura, najviše zbog prečestog odlaska u trgovinu, ulaženja u minus na računu te zbog odabira skupljih telefonskih operatera i dobavljača energije, izračunala je poznata slovenska specijalistica za vođenje osobnih financija.
"Kod svojih klijenata odmah primijetim da posve bespotrebno plaćaju skuplju struju ili telefon i druge usluge iako bi bez problema odmah mogli promijeniti operatera. U trgovinu idu tri puta tjedno, a ne jednom kako bi trebalo, a previše plaćaju razna osiguranja ili bankarske usluge", kazala je za poslovni list "Finance" Ana Vezovišek.

Ona je specijalistica za osobni proračun, a preko svoje konzultantske tvrtke "Vezovišek i partneri" građanima u financijskim problemima pomaže već dvadesetak godina. Tijekom godina rada, stekla je bogato iskustvo o njihovoj "rastrošnosti" i načinima kako se stvari mogu opet dovesti u red.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako se umjesto banke koja svoje usluge naplaćuje skupo izabere banka s najnižim cijenama, godišnje se može uštedjeti do 100 eura. Dodatnih 200 eura njezinim klijentima ostaje u džepu ako poslušaju savjet da ne ulaze u minus na računu jer tako plaćaju visoke kamate banci, a skoro toliko ako se odreknu raznih potrošačkih i bankarskih kartica.

Slovenci prema njezinoj analizi također previše plaćaju za razna osiguranja iako se ne razumiju u komplicirane osiguravateljske proizvode koji im se nude, a imaju i naviku da skoro svaki dan skoknu u neku trgovinu. U nabavke je najbolje ići samo jednom na tjedan, s popisom nužno potrebnih stvari, savjetuje slovenska konzultantica za osobne financije. Ona trenutno vodi tečajeve o osobnoj financijskoj disciplini širom zemlje.

Hina

Ustavni sud BiH rastrošnost financijska sredstva financije financijska nedisciplina
Vezani članci
Najnovije
Vezani članci