FOTO  Mostarka Ana Matić-Raguž: Imala sam ponuda iz Njemačke ali sam odlučila ostati ovdje i boriti se

...u današnje vrijeme izgleda gotovo kao dobitak na lutriji, osobito u Hercegovini. Ovo je jedna od takvih priča. Priča o Ani Matić - Raguž i njenim „Ardia" prirodnim proizvodima za njegu, s kojima će ovih dana nastupiti na Sajmu vjenčanja u Međugorju.

Pretražujući društvene mreže naišli smo na priču o tome kako je nastao ovaj naš hercegovački kraj. Kaže: nakon što je šest dana stvarao Svijet, pa se sedmi dan odmorio, osmoga dana, onako odmoran i dobre volje, Bog krenu stvarati po svome guštu i stvori, pored svih ostalih ljepota svijeta, ovaj naš kraj. Podneblje nevjerojatne prirodne ljepote i neiscrpan izvor životnih resursa.

Ovo je samo jedna od priča s kojima se prezentiraju prirodni i organski proizvodi za njegu, proizvedeni u srcu Hercegovine, a koje proizvodi ova fitoramoterapeutkinja. To nam je bio povod za ovaj razgovor.

Ana, što je natjeralo profesoricu njemačkog i hrvatskog jezika na bavljenje fitoaromaterapijom i proizvodnjom prirodnih pripravaka za njegu?

Natjeralo me 14 godina bez bilo kakvog stalnog radnog odnosa, bezbroj uzaludnih i bezuspješnih javljanja na unaprijed namještene natječaje, 14 godina nejednakih mogućnosti i uvjeta samo zato što se ne uklapate u suvremene rodbinske modele i samo zato što ste žena. Kada čovjek doživi bezbroj nekih poniženja, a posebice kada to doživi jedna majka troje djece, poljulja se samopouzdanje i vjera u sebe. Dođe trenutak kada jednostavno morate prevagnuti. Ili otići odavde, što sam mogla budući da imam nekoliko ponuda za ovaj posao u Njemačkoj, ili se ostati boriti. Odlučila sam se za ovo drugo, prije svega kako bih svojoj djeci dala primjer. Kao djevojčica stalno sam boravila u prirodi. Obiteljski smo se bavili i spravljanjem pripravaka od ljekovitog bilja. U jednom trenutku sam odlučila to usavršiti pa sam završila školu fitoaromaterapije, prošla određena dodatna usavršavanja te se odlučila na stvaranje svog branda prirodnih proizvoda. Tako je nastala „Ardia".

Zašto baš „Ardia"? Kako je nastalo ime?

Po Ardijejcima - ilirskom plemenu koje je među prvima osnovalo državu na našim područjima i koje je u antička vremena smatrano kao jedno od najmoćnijih. Ideja je pala na pamet i osmislila ju je nagrađivana copywriterica Jelena Gvozdanović. Ardijejci su bili su vrsni ratnici i vrsni izumitelji, a pored ovoga, antički pisci su opisivali i njihov gurmanski način života, koji je bio netipičan za to razdoblje. No, ono što je meni bilo najzanimljivije, recimo Polibije je pisao o „neopisivoj ljepoti njihovih žena, s nevjerojatno razvijenim osjećajem za estetiku". On je razlog tome našao u ljekovitim i kozmetičkim pripravcima koje su one radile. Kasnije su Rimljani u Rim odnijeli te brojne pripravke i u kombinaciji sa sirovinama otetim iz gusarskih pohoda, time su udarili temelje antičkoj aromaterapiji, o kojoj je pisao Ovidije u djelu „Medicamina faciei". Tu se čak spominju recepture iz ardijejskog kraja. Čitajući o svemu ovome i razgovarajući s jednim našim sveučilišnim povjesničarom, ime se nametnulo samo od sebe, jer je upravo to ono što mi je i želja: približiti prirodu čovjeku i upoznati cijeli svijet s bogatstvom ljepote i ljekovitosti našega kraja, kroz isključivo organski dobivene proizvode od naših ljekovitih materijala.

Vanjskotrgovinska komora BiH je prije nekoliko dana izišla s podatkom o tome kako je BiH u prošloj godini imala značajan porast izvoza eteričnih ulja i ljekovitog bilja, posebno kada je smilje u pitanju. Nalazi li se u tome i u ovome što Vi radite možda jedno od gospodarskih rješenja za razvoj ovog kraja?

Postoji velika razlika je u tome što Vi spominjete i u ovome što ja radim. Eterična ulja i ljekovito bilje su sirovine čija cijena izvoza može varirati i ovisiti o velikim proizvođačima koji diktiraju tržište, ponekad i mešetareći cijenama kako bi oštetili male proizvođače. Ja se bavim finalnim proizvodom i njegovom prodajom. Koristim certificirana i strogo kontrolirano dobivena eterična ulja, ne samo smilja, nego i drugih biljaka poput kadulje, vrijeska, lavande, i sl. te od njih pravim finalni proizvod čija je cijena uvelike veća od same sirovine. Bogatstvo našega kraja je u tome što u nas još uvijek ima nekontaminiranih područja u kojima možete naći ili u kontroliranim standardiziranim uvjetima uzgojiti bezbroj vrsta ljekovitog bilja. Rješenje za gospodarski razvoj može biti uravnoteženost proizvodnje sirovina i finalnog proizvoda, naravno pod uvjetom da se poštuju strogi standardi čistoće i kakvoće, koje je definirala EU.

Govorite o finalnim proizvodima, koji bi to proizvodi bili? Koji su Vaši proizvodi prepoznati kao najbolji, recimo, za ljude izvana? U više navrata ste spomenuli autohtonost i taj domaći štih. Koliko je iskrenosti u tome, a koliko je to samo, recimo, neki marketinški hir forsiranja domaćeg, da ne kažemo, floskula?

Hvala Vam na tom pitanju, jer mogu svojim primjerom posvjedočiti kako ne samo da domaćim snagama možemo parirati i najrazvijenijim zemljama, nego ih možemo nadmašiti. Mogu osobno posvjedočiti, jer apsolutno sve vezano za „Ardiu" je domaći proizvod. Recimo, naš vizualni identitet je osmislio dizajner iz Crvenog Grma. Nadalje, umjesto standardnih kartonskih kutijica, a vodeći računa o očuvanju okoliša, odlučili smo se za pakiranje proizvoda u dizajnerski osmišljene pamučne vrećice koje su nam uradile preljubazne gospođe iz mostarske „Zlatke Vuković". Predivne fotografije koje krase naše društvene mreže su djelo fotografkinje Stanislave Borovac iz Čapljine. Ne mogu Vam kazati koliko sam upita dobila na društvenim mrežama vezano, ne samo za same proizvode, negoli za cijeli ovaj paket, i to iz cijeloga svijeta, od Sjeverne i Južne Amerike, Europe, pa čak i iz Filipina. Dakle, ne radi se ni o kakvoj floskuli nego o činjenicama. Mi imamo resurse i kvalitetu s kojom možemo parirati svima u svijetu. Ono na što sam posebno ponosna jeste činjenica kako su za gotovo sve spomenuto u „Ardiji" zaslužne žene.

U čemu je razlika u proizvodima koje vi pravite i onima koje možemo pronaći u trgovinama? Naime, i tamo se mogu naći proizvodi za njegu, također stoji „prirodno" u opisu. Kažete kako bi proizvodnja organskih prirodnih proizvoda mogla biti odličan gospodarski potencijal, ali u čemu je konkurentska prednost?

Prva stvar, proizvodi koje spominjete, a nalaze se u trgovinama su sve samo ne „prirodni". To vam je isto kao kada kupujete one voćne čajeve. Kupujete čaj, recimo, od borovnice ili šumskog voća, a najmanje ima voća. Kako bi uistinu proizvod bio prirodan i organski, mora zadovoljavati strogo zadane kriterije proizvodnje i tretiranja sirovine. Zato su proizvodi koje rade proizvođači organskih prirodnih proizvoda poput mene uistinu cjenovno skuplji od onih tzv. konvencionalnih. U čemu je konkurentska prednost? U zdravlju! Vjerovali ili ne, svi proizvodi za njegu ruku, tijela ili lica koje nalazite po trgovinama sadrže sirovine dobivene preradom nafte. Vi u biti na kožu stavljate prerađene naftne derivate koji na taj način ulaze u vaše tijelo. Organski kozmetički pripravci djeluju na prirodni metabolizam, kako bi organizam sam ojačao i izliječio eventualne anomalije na koži i kako bi se prevencijom zdravo stanje dugoročno održalo. Konvencionalna kozmetika djeluje isključivo na simptome, dok se problem ne rješava u svom temelju. Volim koristiti usporedbu koju je sročila dr. Philippa Darbre, sveučilišna profesorica iz Velike Britanije koja je znanstveno dokazala povezanost konvencionalnih kozmetičkih pripravaka i raka dojke. Ona govori kako je razlika između konvencionalne i organski dobivene kozmetike jednaka razlici između zdrave prehrane i tzv. „junk fooda". Trend u svijetu je taj da se tržište sve više orijentira ka certificirano organski prirodnom. Tu vidim naš potencijal.

Tko Vam pomaže u Vašemu radu? Jeste li se ikada obratili nekoj instituciji za poticaj ili potporu, kako je to popularno kod nas?

U radu mi pomaže isključivo moja obitelj i nitko više. Imam i previše iskustva u kucanju na zatvorena vrata kada sam tražila posao u struci, da bih imala povjerenja u institucije. Doduše, da nije bilo tih institucija ne bih se odlučila školovati, kako ono kažu, ponovo po stare dane i primarno baviti ovim poslom. U svakom zlu i neko dobro.

Kako potencijalni kupci mogu doći do Vas? Za kraj, koji su Vam planovi za budućnost?

S korisnicima komuniciramo prvenstveno putem društvenih mreža i interneta, gdje se praktično i nalazi naša glavna trgovina. Što se tiče planova, ovih dana smo u pripremama za Sajam vjenčanja koji će se održati u Međugorju, poslije toga ću ići na dodatna usavršavanja u Njemačku i Francusku gdje želim dodatno učiti od ljudi koji se tradicijski desetljećima bave aromaterapijom te naravno novostečena znanja prenijeti u naš kraj. Također, ta novostečena znanja želim iskoristiti u stvaranju i promoviranju naših autohtonih proizvoda koji bi zadovoljavali sve kriterije organske i prirodne čistoće koje bi, konačno, plasirali po cijelome svijetu.

Sve fotografije u GALERIJI

Sve o Adria proizvodima na LINKU