Kakvog princa na bijelom konju čekaju neudane Hercegovke?
Vrijeme je za udaju
Ne zna se tko tu više gubi ?! Ili naše društvo i država ili momci kojih "nema" ili koji ne "vide"? Ili pak, one same, pored njihovih obitelji koje možda i najviše, u tom nizu gubitnika, osjećaju taj gubitak? Ili bolje reći odsutnost dobitka. Mrtva utrka među svima njima! A ja mislim da tu svi definitivno gube!
To je ona situacija kada ne treba biti pametan pa znati i zaključiti da bi trebalo drugačije. Svi su tu pametni, ali nisu svi podjednako odgovorni prema toj pameti. Palicu najveće odgovornosti ipak moraju najviše podići "one" kojima ovim putem želim svu sreću ovoga svijeta da uskoro pronađu svoju tzv. "Srodnu dušu". I da s njom nastave onaj, ujedno i fini i trnoviti put koji nam je majka priroda ili naš Svevišnji, kako tko hoće, ostavio u logični amanet. Upotrijebi li ja riječ "SRODNU"?
Jesam i nisam bez razloga. Upotrijebio sam je za skupinu onih djevojaka koje vole da biraju i birkaju. Da čekaju svog princa na bijelom konju zbog tog "rajski bijelog" konja, a ne zbog princa ili prinčeva kojih toliko pješice prođe pored njih u životu ... I tako čekaju i tako biraju godinama dok godine na kraju ne izaberu njih i "ne podave ih" u vlastitom siromaštvu samoće ...
Samoća
Poenta je dati nekome šansu i priliku da pokaže svoje vrijednosti i vrline. A ne da ga brišemo odmah i na "prvu gumicu" zbog njegovih mana i nedostataka koje i sami imamo. Ukoliko postoji i jedan, onaj preko neophodni, atom kemije za taj prvi susret i blizinu, treba svakako pružiti šansu! Ne njemu, nego sebi. Ne jednu, nego više njih ... Ako netko očekuje onu filmsku scenu upoznavanja i momentalne ljubavi sa sretnim krajem, neka ugasi svoj "ružičasti televizor" dok je još na vrijeme. Ionako na tim ružičastim frekvencijama nema ništa zdravo, pametno ni korisno vidjeti!
Nitko ne kaže da je lako i jednostavno. Stotinu tu sudbina ima i svakoj bi čovjek povjerovao. No, ni to ne može nitko dokazati! Ne može tamo neka nedokazana sudbina biti opravdanje za takvu situaciju. Jesi li ti, draga moja, zavrnula i zavrtala rukave po tom "sudbinskom pitanju"? Jesi li dala sve od sebe da ne rastjeraš ili otjeraš sve od sebe, a zbog one rajske bjeline prinčevog konja?
Tko će evo meni dokazati da je netko u tim godinama još uvijek sam, a zbog te sudbine? Zbog te jedne riječi o kojoj se toliko priča i na koju se toliko oslanja, vadi, tješi i obeshrabruje? Ja bih takvima preporučio da je ipak malo ostave po strani. Da zavrnu rukave i da učine sve što je do njih samih, pa neka sudbina radi što je naumila. Da sebi kasnije ne mogu zamjeriti ono što sigurno hoće, ako sada ne čine sve što su trebale i mogle ... Ili ako čine sve što nisu trebale i nisu smjele. A čvrsto vjerujem da nema te "sudbine" koja ne mijenja svoje prvobitne namjere i koja neće pokleknuti pred čvrstom voljom, odlučnom željom, jakom namjerom i očiglednih djela iza kojih stoji ogroman trud njenog vlasnika!
Znam da teško ičim mogu pomoći, ali evo da se malo okuražim i dam odgovor na nepostavljeno pitanje: "Hajde pametnjakoviću, kad se već praviš toliko pametan, daj koji savjet!":
Prvo i osnovno - vodi računa i poradi na sebi u svakom smislu, izvuci maksimum i održavaj ga. Komplekse potisni, već smo rekli da smo svi puni mana i nedostataka!
Ustručavanja bilo koje vrste zaboravi! Ti i tvoja budućnost ste u pitanju, a vrijeme odmiče! Preuzmi apsolutnu ulogu onoga koji intezivno "traži, hoće i napada", a ne pasivno "želi, čeka i brani se".
Dvoumiš se i preganjaš po sebi da li da se javiš tom i tom muškarcu. E pa javi mu se odmah danas i te zamoliti - ne glumi, već ostvari ulogu sretne i ispunjene žene.
Dok onaj najbitniji - obiteljski, ne budeš stekla i imala, molim te, onaj ženski sujetni ponos ostavi u praznom obiteljskom albumu sa slikama. Tako ćeš ga brže popuniti!
Cilj ne bira sredstva niti ona posustaju pred bilo kakvim predrasudama, tuđim mišljenjima, očekivanjima. Zanemari ih i izbori se za svoju sreću, ljubav, pažnju i zaštitu.
Mlađe, uvijek slađe! Nipošto se ne libite mlađih muškaraca pa neka priča ko što hoće. Sve do nekih 7-8 godina je razumljivo, izvedivo i prihvatljivo! Starijih i više od toga.
Razveden - kao da nikad nije ni bio oženjen. Je l 'treba nečiji i nekadašnji "potpis" u tamo nekoj knjizi diskvalificirati nekoga kao kvalitetnu osobu i partnera?
Razveden s djecom? Pa što? To treba cijeniti, a ne osuđivati. Tko može i prihvatiti. Čovjek je imao samo najbolje namjere koje će sigurno opet imati ...
Ne ruši i ne narušavaj ničiju sreću, ne otimaj tuđe, ali daj "vremensku šansu" i onima u braku dugo nesretnim. Nekim brakovima je već "odzvonilo", s tobom ili bez tebe.
Propuštenih prilika više ne smije biti, niti ijednu smiješ propustiti, jer možda je baš ta ona prava koja se ne propušta. Svakoj se više mora dati ne 1, nego 3 šanse!
"Tvoj poštar je već oženjen" - izlazi i kreći se što više iz kuće. Najobičnija šetnja može biti "to". Odazivaj se svojim prisustvom i tamo gdje ti se ne ide. Budi s osmijehom na svakom koraku ...
Nikako ne bježi od prijateljskih preporuka i svakoj izađi u susret! Koliko god to zvučalo "starinski", znaju biti dragocjene.
Prisjeti se tko se sve interesirao za tebe proteklih godina. Provjeri gdje su ti ljudi sada i ima li tko dostupan da vrijedi među njima? Iniciraj prva taj kontakt.
Uhvati se društvenih mreža i posveti im se maksimalno. "Uljudim" svoj profil pa opleti redom sa "srrce" (pretragom). Kreni od prijatelja, pa njihovih prijatelja ... I ne zaboravi da si se bilo kakvog ustručavanja maločas odrekla.
Ne libi se ni onih stranica za upoznavanje pa neka priča ko što hoće. Provjeri koji je najpouzdaniji, otvori iskren profil pa tragaj, napadaj i čekaj napad na "svoju sreću".
Ukoliko bilo gdje i na bilo kojem mjestu primijetiš i osjetiš onaj obostrani "inicijalni atom kemije" s nekim, ne puštaj ga nikako. "Po svaku, čak i najskuplju cijenu" - nađi način i priđi mu ukoliko to on već nije, ne smije ili ne namjerava učiniti.
vukoje.rs