Kako se nositi s krizom srednjih godina

Što je to uopće famozna kriza srednjih godina?

Ova životna faza je najčešće predmet šala i podrugljivih primjedbi o tome kako muškarci u tom kriznom razdoblju nabave crveni sportski auto i ˝love˝ mlađe žene. Takav pristup krizi srednjih godina vladao je dugo vremena. Danas se stručnjaci trude opisati tu fazu života kao prijelazno razdoblje, a ne kao krizu.
Kriza srednjih godina ne postoji kao formalna dijagnostička kategorija. Također, godine kada osobe ulaze u tu ˝krizu˝ variraju od osobe do osobe. U prosjeku, kriza srednjih godina može nastupiti između 37. i 50. godine života. U velikom broju slučajeva, ˝okidač˝ za krizu predstavlja smrt roditelja.

Kriza srednjih godina se može pojaviti kod oba spola, ali se manifestira na drugačije načine. Muškarci u tom razdoblju imaju veću potrebu za dokazivanjem, žele se doimati uspješnima te žele da to i drugi misle o njima.

Žene u tom razdoblju više važu i procjenjuju odnose s drugim ljudima, čak i kada se radi o ˝ženama od karijere˝. U tom periodu pokušavaju ocijeniti sebe kao suprugu, majku ili čak oboje.

U svakom slučaju, kriza srednjih godina je najnormalnija faza u životu svake osobe. Prema uglednom psihologu s Yalea, Danielu Levinsonu, život svakog pojedinca sastoji se od niza faza i prijelaza između tih životnih faza. U tom kontekstu, na krizu srednjih godina treba gledati kao na samo jednu u nizu životnih promjena.

Jedina razlika je što u tom periodu imamo potrebu ponovno odrediti i dobro promisliti o svojim ciljevima i prioritetima. Ponovno se vraćaju oni stari snovi i neispunjene želje te potreba da se ispune na ovaj ili onaj način. Zbog složenosti života i određenih uloga koje svatko od nas nosi, takve potrebe (iako nisu nužno loše) mogu unijeti ˝dar-mar˝ u svakodnevni život.

Međutim, velike promjene koje podrazumijeva kriza srednjih godina mogu ići u dva smjera: pružaju priliku za osobni rast, ali bez dovoljne potpore okoline, pogotovo najbližih, mogu završiti i razvojem depresije.

Stoga osobe u srednjim godinama pogotovo moraju biti svjesne simptoma depresije kako bi na vrijeme potražile pomoć.

Simptomi depresije uključuju:

• Promjene u prehrambenim navikama
• Umor i nesanica
• Pesimistično raspoloženje, beznadnost
• Anksioznost i povećana osjetljivost
• Osjećaji krivnje, bespomoćnosti i bezvrijednosti
• Gubitak interesa za aktivnosti koje su vas nekoć ispunjavale
• Pomisao na samoubojstvo
• Stanja i boljke poput glavobolje ili žgaravice koje ne reagiraju na liječničku pomoć

naturala.hr