Zainteresiranost za kozarstvom u zadnje vrijeme raste

Upravo ih  koze, možemo reći  najbolje koriste, obzirom da one lako koriste pašu i brst na terenima koji su često puta nepristupačni govedima i ovcama, a Hercegovina njima obiluje, te na taj način jeftinu krmu koriste za proizvodnju kvalitetnog mesa i mlijeka.

Potencijali kozarstva u Hercegovini

Koje sve mogućnosti i potencijale  naša zemlja pruža za bavljenjem  kozarstvom doznali smo od Silvije Ćavar i Nevenka Ćorluke koji su  djelatnici  Odjeljenja za animalnu proizvodnju i tehnologiju i  uzgojno-selekcijski rad u stočarstvu  Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.

„Veliki potencijal razvoja kozarske proizvodnje nadalje predstavlja i tržišna vrijednost kozjih proizvoda, prvenstveno mlijeka, koji bilježe pozitivan trend u potražnji na tržištu. Obzirom da su potrošači upoznati sa prehrambenom i terapeutskom vrijednosti kozjeg mlijeka i proizvoda od kozjeg mlijeka, evidentno je kako je potražnja za njima viša od proizvodnje čime se malo koji oblik proizvodnje može pohvaliti.

Ipak, unatoč ogromnim prirodnim resursima Hercegovine koji znatno umanjuju troškove ishrane koza, kozarstvo još uvijek nažalost nije značajno zaživjelo u oblasti proizvodnje, pa su njeni potencijali velikim dijelom neiskorišteni", kazao nam je Ćorluka.

Veliki problem razvoja kozarstva u Hercegovini  je  nepostojanje repro centra u kojima bi se mogla  kupiti kvalitetna rasplodna grla visokoproduktivnih pasmina.

Jedino takva grla mogu biti osnova ozbiljne ali i ekonomski isplative kozarske proizvodnje koja bi nadalje omogućavala samozapošljavanje stanovništva na vlastitim obiteljskim gospodarstvima, ali i pozitivne pomake u razvoju sektora kozarske proizvodnje u Hercegovini.

Trenutno su proizvođači koji se odluče za nabavku specijaliziranih pasmina prisiljeni  na uvoz, no zbog teže dostupnosti grla iz uvoza proizvođači često puta odustaju od nabavke specijaliziranih visokoproduktivnih pasmina.

„Osnivanjem repro centara za uzgoj kvalitetnih koza, omogućila bi se lakša dostupnost istih za naše proizvođače i za potencijalne nove proizvođače. To bi svakako velikim dijelom doprinijelo razvoju kozarske proizvodnje naših područja", dodala je Silvija Ćavar.

Na području Federacije BiH trenutno se nalazi 19 669 koza

Prema podacima iz Jedinstvenog registra domaćih životinja, kojeg na nivou FBiH  vodi  Federalni  agromediteranski  Zavod Mostar , trenutno se u  FBiH nalazi 19 669 koza. Od tog broja, na 303 imanja koja broje preko 10 grla u uzgoju,  nalazi se 17 661 grlo, te na 597 imanja koja broje od 1 do 9 grla u uzgoju, nalazi se 2 010 grla.

Velikih proizvođača sa preko 100 grla u uzgoju ima 44 vlasnika gdje se ukupno nalazi 8 475 grla. U pasminskom sastavu na području Federacije BiH prevladava autohtona balkanska pasmina koza i njezini križanci, sa udjelom od oko 95% ukupne populacije koza. Tek oko 5%  populacije koza naših područja čine specijalizirane  visokoproduktivne pasmine koza kao što su alpina i sanska (za mlijeko),  boer  (meso) te njihovi križanci.

„Malobrojnost grla u uzgoju, u odnosu na mogućnosti ovog područja je još uvijek dobrim dijelom rezultat zakonske zabrane držanja koza iz 1954. godine. Od tada pa do danas nije bilo značajnijih napora u pogledu poboljšanja i unaprjeđenja kozarske proizvodnje naših područja.

Kako bi unaprijedili kozarsku proizvodnju naših područja potrebno je dakle dati prednost produktivnijim pasminama koza, specijaliziranim za proizvodnju mlijeka (ili pak mesa ovisno od smjera proizvodnje). Na taj način ostvarivati će se viša i ekonomski isplativija proizvodnja, čime bi dovelo do samozapošljavanja većeg broja ljudi zainteresiranih za kozarsku proizvodnju", kazao je Ćorluka.

Zainteresiranost za kozarskom proizvodnjom u zadnje vrijeme raste

Što se tiče upoznatosti ljudi sa potencijalom kozarske proizvodnje, Silvija  Ćavar ističe kako u posljednje vrijeme sve više raste interes. Smatra kako je uzgoj koza isplativ,  prvenstveno zbog visokokvalitetne prehrambene vrijednosti kozjih proizvoda i njihovim nedostatnim prisustvom na tržištu, te relativno visokom cijenom koja omogućava višu isplativost proizvodnje.

Također je i mali udio gospodarstva koji se bave ovim oblikom proizvodnje , bar ne u komercijalnoj proizvodnji. Dodala je kako su razlozi tome što na našem području još uvijek dobrim dijelom prevladava mišljenje kako je koza „sirotinjska krava" te se na taj način njena vrijednost omalovažava.

To dakako nije opravdano  obzirom da se od koza koristi skoro sve: mlijeko, meso, gnoj, koža i dr. Nadodala je kako koze u povoljnim uvjetima ishrane i njege mogu ostvariti proizvodnju mlijeka veću i 20 puta od svoje vlastite težine , što ih čini učinkovitijim u  proizvodnji mlijeka od mliječnih pasmina krava. Pa je jasno kako je njihova vrijednost u proizvodnji jako visoka i isplativa, ali očito još nije uvijek dovoljno prepoznata kod ljudi našeg područja.

„Uzgojem koza, možemo reći kako dobivamo najveći broj različitih proizvoda, nego pri uzgoju bilo koje druge domaće životinje. Počevši od mlijeka, proizvoda od mlijeka (sir, jogurt, sirutka, i dr.), koji su kod nas kao i u većini europskih zemalja glavni proizvod zbog kojih se koze uzgajaju, te nadalje mesa, kože, gnoja i vlakna.

Osim vrijednih proizvoda koza, uzgoj koza ima i druge koristi od kojih je za područje Hercegovine svakako najvažnija uloga koza kao čistača terena. One naime, korištenjem brsta u ishrani doprinose sprečavanju nekontroliranog širenja štetne vegetacije i tako obnavljaju kvalitetu pašnjaka, te korištenjem brsta u ishrani umanjuju mogućnost nastanka požara",kazao je Nevenko Ćorluka.

Zahtijeva li kozarstvo određene veće napore u samom pokretanju i održavanju posla?

Pokretanje i vođenje kozarske proizvodnje, kao i pokretanje bilo kojeg drugog oblika proizvodnje svakako iziskuje određene napore, kako u smislu angažiranja u planiranju i provođenju radova, tako i u financijskom smislu.

Ćavar smatra kako na intenzitet opterećenja poljoprivrednog proizvođača koji se odluči krenuti u ovakav oblik proizvodnje ovisit će, između ostalog, uvelike o tome na koji oblik i kapacitet proizvodnje se odluči, te da li već raspolaže s određenim nužnim stavkama vezanim za željeni oblik proizvodnje, kao što su: poljoprivredne površine za proizvodnju dijela krmiva za grla u uzgoju, zatim površinama za ispašu koza, objekti, mehanizacija, i dr.

Također je važno  naglasiti kako je preporučljivo predvidjeti dio površina za proizvodnju dijela krmiva za ishranu koza na vlastitom gospodarstvu, jer porastom udjela krmiva za koze koje se kupuje umanjuje isplativost proizvodnje.

„Obzirom da sama isplativost proizvodnje ovisi o više čimbenika, teško ju je uopćeno, a točno predstaviti, stoga smo mi u Federalnom agromediteranskom zavodu u Mostaru u sklopu priručnika za proizvođače „Mliječno kozarstvo kroz održivi model proizvodnje u Hercegovini" uz osnovne značajke uzgoja koza za proizvodnju mlijeka i osobina kozjeg mlijeka i njegovih proizvoda, objavili i održivi model, odnosno kalkulaciju uzgoja mliječnih pasmina koza (model 150 grla). Priručnik je besplatan i može ga zatražiti svaki zainteresirani proizvođač, i priručnik upravo i služi za informiranje proizvođača o ovom obliku proizvodnje.

Ovdje moramo naglasiti da se model odnosi isključivo na uzgoj specijaliziranih mliječnih pasmina koza u poluintenzivnom tipu uzgoja koji preporučujemo, te se navedene vrijednosti proizvodnje i prihoda nikako ne mogu očekivati pri uzgoju autohtonih niskoproduktivnih pasmina i njihovih križanaca u ekstenzivnom tipu uzgoja, koji još uvijek nažalost prevladavaju na našem području.

Održavanje posla uspostavljenog obiteljskog gospodarstva s kozarskom proizvodnjom, dakako da će iziskivati trud i angažiranost proizvođača, ali i informiranost glede ovakvog oblika proizvodnje. Koze u uzgoju iziskuju povoljne smještajne prilike, adekvatnu ishranu, zdravstvenu njegu, što će uz pravilan odabir grla za remont stada rezultirati visokom i ekonomski isplativom proizvodnjom.

Obzirom da su koze po prirodi skromne, prilagodljive i otporne životinje, uz odgovorno upravljanje gospodarstvom one ipak neće iziskivati prevelike napore, kako bi proizvođača nagradile visokom proizvodnjom visokovrijednih proizvoda",za kraj je dodala  Silvija Ćavar .