FOTO VIŠEGODIŠNJA ISTRAŽIVANJA Široj javnosti u Mostaru predstavljena nova bogatstva Hercegovine
Na okruglom stolu 'Arheološko naslijeđe Hercegovine - istraživanje, prezentacija i promocija', održanom u organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, predstavnici muzejskih ustanova s područja Hercegovine i mostarskog Filozofskog fakulteta razgovarali su o arheološkim nalazištima u ovom dijelu zemlje.
Pomoćnik federalnog ministra za znanost i tehnologiju Jasmin Branković ocijenio je kako je prostor Hercegovine u domaćoj i međunarodnoj znanstvenoj javnosti odavno poznat po neprocjenjivo vrijednim arheološkim nalazima iz različitih razdoblja ljudske povijesti.
"Potrebno je znanosti i struci otvoriti put kako bi pokušali doći do odgovora na mnoštvo pitanja koja, za sada, u mnogim slučajevima imaju uporište samo na teorijama. Dakle, potrebno je omogućiti njihovu daljnju stručnu i znanstvenu obradu i prezentaciju u javnosti, ali i nastavak sistematskih arheoloških istraživanja ovog područja, te korištenje rezultata u kulturne, obrazovne i znanstvene svrhe", naglasio je Branković.
Kazao je kako je priča o arheologiji jedna od rijetkih uspješnih priča u BiH.
"Mi kao ministarstvo već godinama pokušavamo, onoliko koliko je u našoj moći, pružiti podršku arheološkim istraživanjima i publiciranju radova koji nastanu na tim istraživanjima, međutim to je daleko od onoga što je dovoljno i potrebno.
Uvijek treba dodatno uvažiti da arheologija, pored njenog znanstvenog i obrazovnog značaja, ima i onaj razvojni moment i omogućava razvoj turističke ponude, kulturnog turizma i drugih različitih vidova prezentacije našeg kulturnog bogatstva, koje je inače na području cijele BiH, ali posebno Hercegovine nemjerljivo. Bilo koja struktura i nivo u ovoj državi mora naći načina da značajnije podrži rad ustanova koji se bave arheologijom na bilo koji način", istaknuo je Branković.
Podsjetio je da Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti izdvaja značajna sredstva za oblast znanosti i istraživanja, pa tako i za projekte u oblasti arheologije i arheoloških istraživanja u Federaciji BiH.
Ravnateljica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno Dražena Džeko približila je arheološka istraživanja na Livanjskom polju u organizaciji tog muzeja, ali i ona istraživanja koja su provedena ranije, prije osnutka tog muzeja.
"Arheološka istraživanja na Rešetarici, groblju sv. Ive, Lištanima, Lipi, Rapovinama, Prispu i njihovi bogati nalazi pokazuju kontinuitet života na Livanjskom polju od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka. Bogati nalazi s ovih lokaliteta, od delmatskih nalaza, preko antike, ranog kršćanstva, pa do ostatka starohrvatskih crkava i prvog Franjevačkog samostana u Livnu, danas su predstavljeni u stalnom arheološkom postavu Muzeja. Mnogi od njih su obrađeni od naše muzejske savjetnice Marije Marić Baković koja vodi aktualno istraživanje Bistričkog grada - starog grada u Livnu", navela je Džeko.
Tino Tomas sa Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (SUM) predstavio je istraživačke aktivnosti tog studija.
"Ovo arheološko naslijeđe o kojem smo danas pričali predstavlja onaj naš fizički dio identiteta bez kojeg mi danas ne bismo bili to što jesmo i zato je potrebno voditi brigu o njemu, te ga koristiti na siguran i održiv način. Istraživačke aktivnosti Studija su zaista brojne, istraživanja su se najviše koncipirala preko terenske nastave, tako da smo s prostora Hercegovine u svoja istraživanja do sada uspjeli uklopili ukupno 12 nalazišta.
Konkretno, radili smo Ravlića pećinu, Crkvinu i Raguževu njivu u Rivinama kod Stoca, istraživali smo na antičkom vojnom logoru u Gračinama kod Humca, zatim na Gradini u Tomislavgradu, te brojnim drugim nalazištima", kazao je Tomas.
Dodao je kako je Ravlića pećina jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta u ovom dijelu Europe, prenosi Fena.
"Debljina njenih kulturnih depozita iznosi preko tri metra, tako da nam daje i neke ključne podatke u rješavanju problematike prapovijesnog istočnojadranskog prostora. Konkretno, radi se o vremenu ranog neolitika, dakle starost negdje oko 6.000 godina prije Krista, zatim kasnog neolitika, eneolitika, razvijenog eneolitika i ranog brončanog doba", naveo je Tomas.