FOTO  Tajne i legende trebinjske tvrđave Strač

Strač Trebinje tvrđava
Z. Lojpur / hercegovina.info

Još prije više od stotinu godina, Trebinje je zahvaljujući tromeđi na kojoj se nalazi, postalo strateški pogodno mjesto za pravljenje utvrda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Imalo je strateški položaj uz samu crnogorsku granicu, na kojem se otvarao nikšićki pravac, koji je pak mogao poslužiti crnogorskoj vojsci za osvajanje Hercegovine ili kao baza austrougarske vojske za dalje nastupanje prema Crnoj Gori.

Oko Trebinja je izgrađeno devet tvrđava koje su numerirane brojevima od I do IX, kružno oko grada, u smjeru kazaljke na satu. Sve tvrđave su označavane kao “werk”.

Jedna od najznačajnijih i danas najposjećenijih je sigurno tvrđava Strač. Građena je u razdoblju od 1910. do 1916.godine i kada bi se troškovi gradnje konvertirali u današnju valutu, to bi iznosilo oko 60 milijuna eura.

Strač Trebinje tvrđava

Osnovni cilj Strača bilo je kontroliranje prilaza Boki Kotorskoj i predstavlja savršenstvo austrougarske arhitekture. 

Kada je planirana njegova gradnja, bile su planirane četiri kupole, a izgrađene su samo dvije. Teške su oko 55 tona, te se postavlja pitanje kako su tadašnji neimari uz siromašnu “tehnologiju” uspjeli napraviti nešto takvo, što već više od jednog stoljeća odolijeva vremenu.

Dvije kupole koje su napravljene, debljine su oko 30 cm, što znači da su bile najmodernije za to vrijeme. Po izlijevanju su 43. i 44, a s obzirom na to da ih je bilo pedesetak, ove su napravljene među zadnjima. Sa unutrašnje strane piše “TR.S.”, a to znači “Trebinje Strač” 43. i 44.”, rekao je za hercegovina.info prof. povijesti Aleksandar Milošević. 

Strač Trebinje tvrđava

Strač je projektiran po modelu sličnih tvrđava koje se nalaze u Italiji, ali za razliku od ostalih, građen je betonskom gradnjom, a ne kamenom. Trebao je da zaštiti ovo područje od topova kalibra 240 mm. 


Gradnja je podijeljena u više etapa. Zbog kamena i krša, karakterističnog za ovo podneblje, prvo je trebalo napraviti put do mjesta gdje će biti utvrda, a zatim je došlo do izgradnje artiljerijskog bloka.

Da je Strač pravo čudo vojne taktike govore kupole M-9 od haubica 100 mm, težine 25 tona i dvije opservatorijske kupole koje su služile za promatranje i navođenje artiljerije, te po potrebi mitraljesko gnijezdo.

Osim tvrđave, postoji mišljenje da je bila izgrađena žičara iz pravca Čičeva (selo iznad Trebinja), pomoću koje su izvlačeni cement i pjesak. U sklopu utvrde je bila i mrtvačnica sa osam limenih kovčega u koje su stavljali tijela poginulih boraca, te ih sahranjivali izvan tvrđave, što se i danas može vidjeti.

Izgradnja nikada nije završena, što je ostavilo dovoljno prostora da se o njoj ispredaju razne priče. Prekinuta je 1918. godine, u samom jeku Velikog rata.

Jedna od legendi koja je, sada već, postala gradska priča jeste da Strač ima 365 soba, a to nije točno.

“Ima između 60 i 65 prostorija, gdje su spavaonice. Nema ni čuvenih tajnih čatrnja u koje je stajalo stotine kubika vode. Bilo je oko 10 do 15 kubika zaliha vode koja je pumpana spolja pumpama, a tvrđava se snadbjevala strujom pomoću dizel agregata od 50 do 70 kilovata.

Moguće da je bio još jedan agregat koji je u godinama posle služio za osvjetljavanje Trebinja", govori prof. Milošević i nastavlja: "Strač je godinama bio zatvoren za javnost. Poslije odlaska Austrougarske, u njemu je bila nastanjena vojska Kraljevine SHS, zatim vojska Kraljevine Jugoslavije, okupacijskih snaga, i na kraju tu je bila vojska JNA."

Strač Trebinje tvrđava

Danas Austrija izbjegava razgovor o zaostavštini nekada jake monarhije, ali perfekcije u pogledu vojnih aspekata i arhitekture se ne može osporiti.
Dokaz da je ovaj dio države jedno vrijeme bio pod austrougarskom komandom jesu brojne tvrđave koje se nalaze oko Trebinja, Bileće, Mostara, Stoca... 

Uz prepoznavanje potencijala, ostaci velike sile mogli bi postati pravo turističko blago, koje bi pričalo priču o jednoj imperiji i jednom vremenu.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.