TEŠKA GODINA ZA PČELARE 'Pojedini u Hercegovini izgubili su i do 70 posto pčela'

Zima iza nas ostavila je gorak trag među pčelarima u cijeloj regiji. Prema informacijama iz Republike Srpske, do 50 posto pčela je uginulo, a kao glavni uzroci navode se nedostatak polena, nestabilne vremenske prilike te bolesti koje su napadale pčelinje zajednice.

Slično je stanje i u duvanjskom kraju. Iz Pčelarske udruge „Duvanjski vrisak“ iz Tomislavgrada poručuju kako je prošla sezona bila jedna od najtežih u posljednjih nekoliko desetljeća. Pčelari su se, kako navode, na samom početku borili s razvitkom zajednica zbog nedostatka unosa polena i nektara. Nakon toga uslijedile su ekstremno visoke temperature i sušno razdoblje, što je dodatno otežalo borbu s bolestima.

"Gubitci su veliki, a društva iznimno slaba. Isto ili slično stanje zabilježeno je i u drugim dijelovima regije. Nažalost, posljedice takve sezone osjećaju se i u ovogodišnjem proljetnom razvoju zajednica“, priopćio je Josip Bebek, potpredsjednik udruge. Najavili su i stručno predavanje kako bi se zajednički razmotrile mjere zaštite i mogućnosti unaprjeđenja pčelarske proizvodnje.

U Hercegovini gubici i do 70 posto

Ivica Kozina iz čapljinske Zadruge 'Matičnjak' kaže kako su gubici i kod hercegovačkih pčelara ogromni. Razlozi za to su brojni, no jedan je ipak uzeo najveći danak.

"Najveći problem je bio varoa. Je li razlog tomu leži da pojedina sredstva protiv nje ne djeluju više na pravi način, ili se nije na vrijeme tretirala. S druge strane, nije bilo meda, pa su pčele slabe ušle u zimu. Puno je tu i drugih faktora", kaže Kozina za Hercegovina.info.

Dodaje kako su gubici u nekim slučajevima drastični.

"Kažu se, da ako imate do 10 posto gubitaka da je podnošljivo. No, kod nas ima i pčelara čiji su gubici čak do 70 posto".

Situacija je posebno teška za pčelare koji nemaju dovoljno jakih društava za novu sezonu.

"Ljudi se muće, kupuju, razbrajaju ono što im je ostalo. Neki pak neće ni seliti pčele s obzirom da nemaju dovoljan broj društava. Velika je potraga za mladim maticama".

Kozina ipak izdvaja i jedan pozitivan aspekt, koji se tiče zadrugarskog organiziranja pčelara u Hercegovini. Svoj med kojeg zbog udruživanje u Zadrugu imaju kroz cijelu godinu plasirali su na police hercgovačkih trgovačkih lanaca Namexa i Promexa.

"Meda ima, pa čak onoga i od preklani. Ljudi nisu sve prodali. Što se tiče priče s našom Zadrugom tu smo prezadovoljni. Udružili smo se, imamo dovoljne količine meda za cijelu godinu. Potrebno je samo još malo vremena kako bi se ljudi naviknu da imaju naš domaći med na policama naših trgovačkih lanaca i trgovina."

Kada je riječ o cijenama hercegovačkog meda one se kreću do 30 KM po kilogramu, a kakva će njegova količina biti ove godine ovisi o ispaši.

Pčelari u Hercegovini, kao i diljem regije, suočavaju se s ozbiljnim izazovima. Ova godina će zahtijevati pojačan oprez, pravovremene tretmane i bolje međusobno povezivanje kako bi se spriječili dodatni gubitci i zaštitile pčele, ključne za održavanje prirodne ravnoteže i proizvodnje hrane.

ZADRUGA 'MATIČNJAK' Pčelari iz Čapljine se ujedinili, pa uspjeli med plasirati na police hercegovačkog trgovačkog lanca

Obitelj Kozina iz Struga pored Čapljine preko 20 godina se bavi pčelarstvom. Kako za Hercegovina.info kaže Ivica Kozina, njegov punac se bavio pčelarstvom, pa je uz njega zavolio taj posao i uključio…

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.