STOLAC Gradnja sakralnih objekata u zaštićenom pojasu nacionalnog spomenika?

nekretnine, nacionalni spomenik

Foto: N1

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odlukom Općinskog vijeća, Općina Stolac prodala je svoje nekretnine u zaštićenom pojasu nacionalnog spomenika na starom gradu. Zemljište je prodato Župi sv. Ilije Proroka radi gradnje sakralnih objekata. Bio je to povod zastupniku Ameru Obradoviću da uputi zastupničko pitanje Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove o tome da li kao nadležne institucije za provođenje odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH poduzimaju radnje i aktivnosti povodom ovakve odluke, prenosi N1.

Povijesno područje – Stari grad Stolac 2003. godine proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Već 2004. godine krenulo se u radove gradnje betonskih elemenata, tzv. križnih postaja u zaštićenom pojasu. Radovi su obustavljeni nakon donošenja Rješenja Federalnog urbanističkog inspektora o njihovom uklanjanju, kao i osude gradnje od Vijeća za implementaciju mira. Međutim, cijela priča dobila je svoj nastavak.

Na fotografiji ispod je postolje na kojem bi trebao biti postavljen križ, ukupno ih je osam ovakvih na putu do starog grada, do kojeg će , kako se pretpostavlja, biti izgrađen križni put.

Prodaja nekretnina u zaštićenom pojasu radi gradnje sakralnih objekata, izazvala je negodovanje jednog dijela vijećnika Općinskog vijeća Stolac. U odluci o prodaji koju posjeduju, stoji da su nekretnine Župi sv. Ilije Proroka prodate za zbirni novčani iznos od 320 KM.

Podsjećaju na Odluku Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH iz 2003. godine u kojoj se navodi da na nacionalnom spomeniku nije dozvoljena izgradnja nikakvih objekata niti postavljanje privremenih ili stalnih struktura čija svrha nije isključivo zaštita i prezentacija spomenika.

"Na nacionalnim spomenicima prve i druge kategorije ne može se ništa graditi, a po našim saznanjima radi se o lokalitetu nacionalnog spomenika", kazao je Milovan Rupar, vijećnik SDP-a u Općinskom vijeću Stolac. Kako tvrde u SDP-u u pitanju je pokušaj zloupotrebe vjerskih simbola u svrhu provociranja i obilježavanja teritorija. Sličnog stava je i zastupnik Nezavisnog bloka u Parlamentu koji je pokrenuo ovo pitanje.

"U Stocu imamo problem s neizvršavanjem pravosnažnih rješenja institucija u BiH, jer su 2004. godine na putu do Starog grada postavljeni betonski postamenti na kojem treba da bude križni put i ovo je samo nastavak tog nelegalnog djelovanja", kazao je Amer Obradović, zastupnik Nezavisnog bloka u Parlamentu FBiH. Ipak, općinski načelnik tvrdi sve je provedeno u skladu sa zakonom.

"To nije nacionalni spomenik, to je zona zaštite nacionalnog spomenika , Zavod za zaštitu spomenika HNŽ-a je na sve to dao pozitivno mišljenje, tako da ovdje nema ništa nezakonito, čak nema ništa što bi stvaralo prijepor da jedan izaslanik u Federalnom parlamentu postavlja zastupničko pitanje u kojem navodi činjenice koje ne stoje, neću reći da su lažne, ali ne stoje činjeničnom stanju na terenu", Stjepan Bošković, načelnik Stoca.

Međutim, prostor zaštitnog pojasa nije precizno definiran. Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH je 2013. godine dopila dopis od strane Općine Stolac sa zahtjevom da se pokrene postupak izmjene i dopune odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima s prostora općine, kako bi se precizno definirali prostori zona zaštite i zaštitnog pojasa.

"Nakon prezentacija svih odluka za Stolac, Komisija je zaključila da su ispunjeni uvjeti da se pristupi proceduri za izmjenu i dopunu odluka te je ista pokrenuta kako bi se precizno definirali prostori zona zaštite i zaštitnog pojasa usklađeni s katastarskim četicama i stanjem na terenu", priopćeno je iz Komsije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.

Kako dalje navode, nijedan građevinski i zanatski zahvat u okviru nacionalnog spomenika ne može biti izvođen bez odobrenja Federalnog ministarstva za prostorno uređenje, od kojeg smo ostali uskraćeni za odgovor na pitanje o ovom slučaju.