Progonom generala Jelića želi se nametnuti stereotip o HVO-u kao zločinačkoj tvorevini HAJKA 200
Uloga premijera
Jelić je u pisanoj izjavi objasnio i kako je, sukladno sporazumu između BiH i RH o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima te Europskoj konvenciji o međusobnom pružanju pravne pomoći u kaznenim stvarima, dobio poziv te se odazvao na Županijski sud u Zagrebu 20. 2. 2015., gdje je dao izjavu. Na taj je način opovrgnuo tužiteljeve navode da se nalazi u bijegu jer je čak i u vrijeme kada je optužnica podignuta, upravo za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, bio u rodnom Širokom Brijegu.
"Nakon saslušanja osobno sam i preko odvjetnika obećao da ću se svakom pozivu odazvati, s čime je upoznato i Tužiteljstvo BiH", naveo je Jelić. Ako optužnica protiv njega bude potvrđena i postane pravomoćna, Jelić je najavio da će ustrajati na tome da sudski predmet preuzme pravosuđe RH te je izrazio uvjerenje da će po svim točkama dokazati neutemeljenost optužnice i kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret.
Kolektivna krivnja
"Uvjeren sam kako optužnica nije slučajno podignuta za vrijeme blagdana i na djelu je neviđena medijska hajka protiv mene i pripadnika HVO-a", zaključuje Jelić u izjavi. Prema Večernjakovim izvorima, dio 'materijala' za ovu optužnicu za koju Tužiteljstvo BiH najavljuje 200 svjedoka i 1100 stranica dokaznog materijala, istražitelji su 'pronašli' i u arhivama Hrvatskoga vijeća obrane koje se nalaze pohranjene u Državnome arhivu Hrvatske. Zbog činjenice da su među istražiteljima bili i obavještajni časnici bošnjačke tajne policije i Armije BiH, reagirao je i odlazeći hrvatski premijer Zoran Milanović zabranjujući 'vršljanje' po arhivama. Ova optužnica, kao i više drugih koje su podignute protiv visokih hrvatskih časnika' je pokušaj kolektiviziranja krivnje Hrvata i HVO-a. Znakovito je i da se hrvatske časnike u javnosti već unaprijed nastoji osuditi i tako potvrditi stereotipe o ratu.