Kulturno – povijesna baština: Bazilika u Mokrom i „Mokriskik“

Sadašnje ime sela Mokro u blizini Širokog Brijega povezano je sa starim gradom Mokriskikom, koje se spominje u drugoj polovici petog stoljeća u djelu “De administrando imperio” od Konstantina VII Porfirogeneta.

Starokršćansko doba ostavilo je u Mokrom svjedočanstvo svoga kršćanstva: temelji bazilike s krstionicom (5. ili 6. stoljeće). Dakle, okolica Širokoga Brijega puna je zanimljivih i dirljivih tragova iz starije prošlosti. No, vratimo se gradu iznad Mokarskog polja (o kojem sredinom 10. stoljeća piše bizantski car Konstantin Porfirogenet.

Prapovijesna gradina, rimska i ranosrednjovjekovna utvrda. Smještena je poviše Matijevića kuća, na brdu nad poljem, tako da zauzima istaknut vršak brda i dio platoa prema Čerigaju. S tri strane pristup je zaštićen prirodnim strminama, a s četvrte strane debelim zidom. Prostor je to veličine 180×60 m. Na najvišoj točki nalaze se ostatci bastiona, danas vidljivi u obliku velike kamene gomile, a u njezinu podnožju nalaze se dijelovi građevina zidanih obrađenim kamenom, bez žbuke. Na gornjem dijelu platoa zapaženi su ostatci pravokutne građevine i okrugle cisterne, rađenih u kamenu, s malterom. Površinski nalazi su brojni. Utvrda je sagrađena u ilirsko doba, a u kasnoantičko vrijeme na njoj je podignut refugij ili pribježište. Spominje je bizantski car Konstantin Porfirogenet (912.-959.) u svom djelu O upravljanju carstvom. Utvrda je služila za zaštitu puta koji je vodio od Brotnja iza Trtala do Privalja i Kočerinskog polja, te zaštitu naselja ispod utvrde, u kojem je otkriven temelj crkve iz petoga stoljeća.

Ova rimska i srednjovjekovna utvrda (180 x 60 metara), koji je zaštićen prirodnim padinama i debelim zidovima, korištena je kao sklonište. Ostaci bastiona, danas vidljivi u obliku velikih grobnih humaka, se nalaze na najvišoj točki, a dijelovi zgrada izrađenih od klesanog kamena bez ikakvog veziva su vidljivi u podnožju. Ostaci pravokutnih zgrada i cisternama, građenih od kamena i maltera, se mogu primijetiti na vrhu ovog područja.

Prema nekim tumačenjima, ime “Mokriskik” potječe od imena grada Mokr’skik (astronom), koji je bio smješten u području gdje je starokršćanska bazilika s krstionicom kasnije pronađena. Bazilika u Mokrom služila je svojoj svrsi u srednjem vijeku, zajedno s obližnjom nekropolom sa mnogim stećcima. Poznati i vrijedni stećak “Vitko”, koji je pronađen u ovom području, nalazi se ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Ranokršćanska bazilika u Mokrom, prije provedenih najnovijih revizijskih istraživanja, široj je javnosti bila poznata po izvješću istraživača objavljenom tri godine nakon završetka prvih istraživanja 1958. godine. Samo uskom krugu stručnjaka, arheologa i povjesničara umjetnosti, bila je dostupna arheološka građa koja je tom prigodom otkrivena ili na drugi način prikupljena. Pokretni sitni predmeti, nakon istraživanja, smješteni su u spremišta Zemaljskog muzeja u Sarajevu pod čijim su patronatom ova istraživanja i provedena, te Muzeja Hercegovine u Mostaru i Franjevačkom samostanu na Širokom Brijegu, daleko od očiju javnosti. Ostaci su arhitekture također bili nedostupni. Budući ih u ono vrijeme nije bilo moguće konzervirati i prezentirati javnosti, ponovno su zasuti zemljom i ostavljeni čekati za to povoljnija vremena. Unatoč tomu što su istraživanja u Mokrom dala bogate nalaze kamene dekorativne plastike, koji su zbog različitih muzejskih koncepcija ostali izvan stalnih postavki, bazilika je najviše bila poznata po svom osnovnom planu, ponajviše zbog komparacije s drugim srodnim građevinama na području rimske Provincije Dalmacije.

Mada bazilika na Crkvini u Mokrom, po svom tlorisnom rješenju, spada u krug srodnih hercegovačkih građevina, ona je po mnogočemu i specifična. Sve ove građevine, pa i ovu, karakterizira relativno malen središnji prostor namijenjen liturgijskom obredu, krstionica s krsnim zdencem uz sjeverni bok ovoga prostora, veliki narteks na zapadu i južni dio kojega funkcionalna namjena još nije defi nirana. Riječ je ovdje o jednobrodnom zdanju s tri apside na istoku, od kojih su središnja i južna istaknute, a sjeverna ugrađena, u kojemu je očit nesrazmjer između liturgijskog prostora i adijacencija u korist prostorija namijenjenih drugim potrebama kršćanske zajednice.

Više o bazilici može se pronaći na web stranici pobijeni.info.

U Mokrom se već tradicionalno održava manifestacija pod nazivom “Na temeljima bazilike naše” čiji program obuhvaća svetu misu na ostacima ranokršćanske bazilike u podnožju Gradine, nakon čega se održi i večer folklora, piše Vrisak.info.