RAZGOVOR O... Znate li tko je bila Diana Budisavljević?

S ciljem afirmacije ženskog herojstva, Muzej Žitomislić organizirao je tribinu 'Diana Budisavljević – zaboravljena heroina' te izložbu 'Jasenovački mučenici u svjetlu Vaskrsenja' u kojoj su objedinjeni radovi monahinja iz Manastira Jasenovac.

Diana Budisavljević je tijekom Drugog svjetskog rata u razdoblju od 1941. do 1945. godine potaknula i organizirala spašavanje iz ustaških koncentracijskih logora preko 10.000 djece te njihovih majki s područja Korduna i Kozare. Djeca su od roditelja bila odvojena zbog odvođenja njihovih roditelja na prisilni rad u Njemačku.

Na tribini je o Budisavljević govorila zagrebačka povjesničarka Nataša Mataušić, autor monografije o liku i djelu Austrijanke Diane Budisavljević.

"Diana Budisavljević bila je žena koja se u izuzetno teškim ratnim vremenima odlučila slobodno misliti, slobodno djelovati i pružati aktivan građanski otpor ustaškom režimu, spašavajući djecu zatočenu u ustaškim logorima. Njena aktivnost u to vrijeme bila je poznata 'kao akcija Diane Budisavljević'", kazala je Mataušić.

Ona je dodala da od Diane možemo naučiti kako da budemo hrabri, da se ne bojimo ničega ako imamo pravedan i moralan čin pred našim očima. "Ona se nije bojala i sama je napisala u dnevniku da to što čini je najveći dar koji je u životu dobila, a to je da spasi ljude od sigurne smrti. Akcija joj nije bila teret već dar", naglasila je Mataušić.

Teologinja Milja Tupanjanin je kazala da akcija Diane Budisavljević, pored svih već ispričanih činjenica, pokazuje da je jedno ljudsko biće, koje se pokrene da učini sve što je u njegovoj moći u datom trenutku, sposobno da učini čuda.

"Ona je bila žena  koja je žrtvovala vlastiti mir, komfor i izlažući  se i smrtnoj opasnosti tijekom rata spasila mnogu djecu od sigurne smrti. I dok se poslijeratno čovječanstvo klanjalo pred akcijama Oskara Schindlera nju su pohvale mimoilazile i njene zasluge nisu pominjane. 

Na tu vrstu nepravde nije dizala glas, kao što je to u ratnim godinama vrlo energično činila na nepravdu činjenu drugima. Naprotiv, uglavnom je do kraja života o svemu dostojanstveno šutjela. A onda je 2003. godine objavljen njen dnevnik i njena djela su zasvijetlila pred našom generacijom jer tama zaborava ih nije mogla obuzeti do kraja. Njena priča definitivno nadahnjuje", kazala je Tupanjanin.

Predsjednik upravnog odbora Muzeja Žitomislić iguman Danilo Pavlović, kazao je da Muzej kroz ovakve i slične događaje nastoji afirmirati međureligijsku i interkulturalnu suradnju, a to su aktivnosti koje Manastir stoljećima njeguje.

Podsjećamo, Diana (Obexer) Budisavljević zagrebačka humanitarka i nezavisna socijalna aktivistkinja, porijeklom je iz Austrije. Ona je organizirala akciju spašavanja i zbrinjavanja djece iz ustaških logora tijekom Drugog svjetskog rata. Njen rad se smatra pretečom svih značajnih aspekata Konvencije o pravima djece kada se radi o djeci u ratu te je pridonio uspostavljanju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj.

Rođena je 15.1.1891. godine u Innsbrucku, Austrija, kao pripadnica visoke građanske klase. Nakon završenog školovanja, udala se za dr.med. Julija Budisavljevića i 1919. godine preselila se u Zagreb.