Obilaznice će središta Hercegovine spasiti od prometnog kolapsa

...da se konačno krene s realizacijom više započetih i nužnih infrastrukturnih projekata među kojima je i više obilaznica jer se gradska i općinska središta guše u teretnom prometu, ceste su u lošem stanju te je narušena i sama sigurnost.

Planovi za izgradnju više obilaznica, izuzev primjerice južne mostarske obilaznice, su još uvijek dio promišljanja u sklopu strategija prometnog povezivanja te će biti potrebno raditi na dokumentima koji bi preispitali njihovu svrhu. Po riječima ministra prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije, glavne prometne ideje su definirane u starim dokumentima iz bivše Jugoslavije, dok je Japanska vladina agencija (JICA) utvrdila glavne prometne probleme i na ovom prostoru. Uz ostalo, navedeno je više rješenja vezano za Mostar, Čitluk, Čapljinu, kao i bolje prometno povezivanje Stoca, Neuma, Ravnog.

Tako je za grad Mostar predloženo prometno rješenje prstena na potezu južne obilaznice s čvorovima Mostar jug - Mostar i Mostar - sjever te sjeverna obilaznica. Po planovima sjeverna obilaznica bi se podnožjem Planinice u mjestu Salakovcu povezala sa sadašnjom magistralnom cestom M-17 te, kada dođe do realizacije, i autocestom na koridoru Vc. Radi se o nekih dvadesetak kilometara obilaznica.

"Izgradnja južne obilaznica grada Mostara bi se morala čim prije nastaviti, a potrebno je što prije početi s izradom studijsko-projektne dokumentacije za sjevernu obilaznicu", ističe ministar Krasić.

Projektna dokumentacija za južnu obilaznicu je završena prije nekoliko godina. Značajan dio zemljanih radova je urađen od mjesta Pologa obodom Mostarskog Blata do vrha Varde u južnoj zoni Mostara. Završeni su poslovi iskopa usjeka i na nasipima ceste, a tek nekih stotinjak metara je asfaltirano. Ta cesta, koja se odvaja s cestovnog pravca između Širokog Brijega i Mostara u mjestu Pologu, te bi se trebala nakon silaska u mostarsko naselje Rodoč i prijelaza preko mosta Franje Miličevića spojiti na M-17, a u doglednoj budućnosti i na autocestu prema Nevesinju, sada praktično nema nikakvu funkciju.

Federalne vlasti koje su je financirale samo su prestale s njezinom realizacijom i novac su preusmjerile u druge projekte, što samo pokazuje odnos službenog Sarajeva i same "platformaške" vlade prema ovim područjima. Iako postoje mišljenja da je trasa ove obilaznice zastarjela, vrlo teško je pronaći racionalnu i jeftiniju alternativu. Uz to, vlastima u ZHŽ-u, ali i HNŽ-u jednako je važna sjeverna obilaznica jer bi se tako izvukli iz svojevrsne prometne blokade. Sam Mostar je prometno najzagušeniji grad nakon Sarajeva. Kroz njegovo najuže središte na Rondou svakoga dana prođe više desetaka tisuća vozila od kojih je veliki broj kombija, kamiona i tegljača. Ministar Krasić ističe da bi usporedno s tim poslovima trebalo uskladiti i trasu autoceste kako bi se znale precizne spojne točke.

"Položaji čvorova autoceste na koridoru Vc u zoni Mostara su definirani. Ima različitih razmišljanja oko same trase, ali nadam se da će biti prihvaćeno zajedničko, razumno i racionalno rješenje koje će koristit svima. Za ostala općinska središta je isto tako potrebna izrada planske, studijske i projektne dokumentacije, a realizacija pojedinih projekata ovisi o nadležnostima, mogućnostima, ali i prometnoj ponudi i potražnji", dodaje ministar Krasić.

Za obilaznicu u Čitluku postoji glavni projekt, koji je financiralo Ministarstvo prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije. Kroz ovu općinu glavna prometnica doslovno prolazi samim središtem bez ikakvih alternativnih pravaca. Ova bi obilaznica trebala voditi od naselja Gradnića, južnim dijelom općine, preko naselja Bara i Vionice do novog kružnog toka nedaleko od Lovačkog doma koji ima posebni odvojak za ključni dio Međugorja, odnosno Čapljinu i s priključnom cestom za Međugorje. Uz to, i u općini Čapljina izrađena je obilaznica koja bi, prije svega, rasteretila gusto naseljeni Trebižat, ali i približila najznačajniji granični prijelaz u Bijači za putnike prema Hrvatskoj.

Zoran Krešić/Večernji list