Entuzijasti nastoje vratiti život u Neumsko zaleđe
Jedan od tih pokušaja je Udruga prijatelja prirode ''Budisavina'', koja je ime dobila po 590 metara visokom brdu koje dominira zaleđem Hutova blata, pa i dolinom Neretve, sve do mora.
''Osnovni cilj je zaštita i unaprijeđenje okolišnih vrijednosti ovoga kraja i kulturno - povijesnog naslijeđa. Ovo je jedan od najljepših vidikovaca u Hercegovini s kojeg se vidi područje dvadesetak općina i deset brda, more luka u Pločama...'' - zanesem prizorom tumači Josip Krešić, predsjednik Udruge, koji je za promociju njezina rada organizirao posjet najgorljivijih pristaša.
Obećanja pomoći
''Imamo obećanja za pomoć iseljenih, a očekujemo i potporu općine Neum, Čapljina i Stolac za koje je vrh Budisavine dodirna točka'' - ustvrdio je predsjednik Krešić.
''Uključio sam se iz više razloga, moji korijeni su odavde, ima i nostalgije - tu sam proveo djetinjstvo, a u Udruzi i mi zdravstveni radnici imamo svoje planove. Za početak mogla bi to biti pješačka, planinarska staza od Londže do Budisavine. Zatim, ovo su i zračne toplice, nekad poznate po dugovječnim ljudima'' - istaknuo je dr. Nikica Šutalo, dopredsjednik Udruge, inače poznati mostarski kirurg.
Za Stojana Šutala, kapetana Lučke kapetanije iz Neuma, važni su povijest i strateški položaji Budisavine.
''Tko je držao Budisavinu kontrolirao je dolinu, uključujići i deltu Neretve'' - objasnio je Šutalo, u prilog tome navodeći brojne gomile i stećke po okolnim uzvišenjima, a u prilog specifičnosti područja ističe još jedan detalj: ''Klima je tipično mediteranska, s maestralom kojeg ovdje zovu ''provijenca'', jer je služio za provijavanje žita. Uspijevaju loza i smokve''...
Puno volje
Marko Šutalo, član, i Mile Šutalo, jedini mještanin u tom društvu koje se odlučilo na uspon na Budisavinu iz naselja Dašnica, ''odakle potječu sve Šutale i Krešići'', uvjeravaju nas domaćini, i naglasak stavljaju na iseljavanje.
''Prije 150 godina ovdje je bilo 20 ''dimova'', prije 30 godina 22 žitelja, a sada samo troje; Mile, supruga mu Stojanka i majka Anđa'' - govori nam Marko.
Uglavnom planova i volje je puno, a što će zaživjeti pokazat će vrijeme.
Na ovom području viđali srne i medvjede
Zaljubljenici u Dašnicu uspjeli su uz iskopani bazen ispod jednog vrela naseliti čak i jegulju, međutim za jedinog mještanina Milu Šutala najveći je problem krivolov.
''Dođu od svih dijelova, pucaju, love, ali evo srećom sada imamo lovočuvara, a divljači ima svakakve. Viđao sam čak i srne, a povremeno se pojavi i medvjed. Ubijeno ih je nekoliko od Ljubinja dovde, vjerojatno ih ima u planinama, pa su se spustili gdje ih nikad nije bilo'' - ističe Šutalo.
Dušan Musa/čaportal