Veličanstveno otvorenje velike samostalne izložbe slika Ivice Vlašića u Galeriji Aluminij

...magičnoga livanjskog realiste Ivice Vlašića u potpunomu ispunjavanju izložbenih salona mostarske Galerije Aluminij. Čin otvorenja njegove velike samostalne izložbe, čiji postav broji ukupno 102 djela, ispunile se snažne pozitivne vibracije, a slavljenik je u više navrata istaknuo ponos što se prvi put predstavlja mostarskomu likovnom općinstvu i, k tomu, što izlaže upravo u Aluminijevu hramu kulture.

Ovu istinsku likovnu poslasticu, otvorenu u sklopu 20. Mostarskoga proljeća - Dana Matice hrvatske Mostar, zajednički su organizirali Galerija Aluminij i MH Mostar, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u BiH.

- Mostarcima i svim našim posjetiteljima iz drugih krajeva i ovoga smo puta darovali vrhunski događaj, izloživši u obadva naša izložbena salona čak osamdeset slika i 22 crteža. Riječ je o presjeku četiri desetljeća dugoga stvaranja, od slikareva izlaska s Akademije, 1976. godine, do danas, a dominiraju ulja na platnu, s ponešto pastela, akvarela i grafika. Ovaj je ugledni hiperrealistički slikar, prepoznatljiva stila u ovjekovječivanju zadivljujućih livanjskih krajolika i plemenitih konja, uspio postići da, promatrajući njegova platna, osjećamo povjetarac s livanjskih brežuljaka, mirišemo travke koje povija snažan vjetar i čujemo topot nesputanih konja, doživljavajući time slobodu do kraja se prepustiti osjećajima koja nam Vlašičeva djela izazivaju - kazao je direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka.

Iskazavši osobito zadovoljstvo stalnim rastom Matičine suradnje s Galerijom Aluminij, član Predsjedništva MH Mostar dr. Gordan Jurišić pozdravio je nazočne, a predsjednik HAZU-a u BiH akademik Jakov Pehar izložbu je svečano proglasio otvorenom.

Ističući kako je takova čujnost slike brana maniri, komociji u pristupu, gledanje retrovizorom u ranije dosegnuto, hrvatski povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Stanko Špoljarić, u svojemu osvrtu na Vlašićevo stvaranje, upozorava kako slikar poštuje konkretnu veličajnost prirode i na toj potki marnošću realistične opisnosti osmišljava svoj koncept slike, oblikujući scenu svojom varijantom hiperrealizma te, pomalo paradoksalno, minucioznošću slikarskoga čina, nadilazi činjenično, približavajući se ugođaju metafizičkoga.

Autor prigodnoga kataloškog osvrta na ovaj postav, splitski novinar i ugledni likovni kritičar Igor Brešan, koji je iskreno komentirao vrhunsku posjećenost same izložbe, poziva nas načas zastati i biti ljudima dostojnima ljepote!

- Vlašić je likovni Šimun Cirenac, spreman na svojevrsnu žrtvu, pa i podsmjehe onih koji u društvenoj Golgoti ničega nisu svjesni. O njegovu produhovljenomu realizmu mudroslovit će ponajbolje fra Vendelin Karačić, ustvrdivši za Vlašićeve pejzaže kako potiču promatrača na suživljen odnos pun poštovanja prema svijetu koji je vjerodostojno sadržajan. Vlašićev savjet konzumiranja lijepoga valja uslišiti, ta u pitanju je eliksir za sretniji, zdraviji i dugovječniji život... Krepkost da se napokon zapitamo u što smo to uvučeni, politikanstvom, korupcijom, profitom i uprljanim medijima. Valja naprosto okrenuti list i od danas, ako smo se već toliko dugo zavaravali, prodisati punim plućima. Priroda na njegovim platnima slavi, vegetacija buja, a konji glorificiraju nesputanost. Bile bi to zapravo temeljne poruke slikara: budite krepki, vitalni i slobodni, potvrda kako se uistinu radi o svojeglavom i dobrodošlom otklonu od turističkih razglednica. Budite svoji, pa makar i bili omamljeni u toj samoći, samoći koja liječi - nadahnuto je kazivao Brešan, podijelivši s nazočnima anegdote iz njegova prijateljstva sa slikarom.

Sami Vlašić nije krio ushit, pozdravio je svoje poštovatelje i ostatak večeri strpljivo odgovarao na upite velikoga broja okupljenih zaljubljenika u njegovu umjetničku draž.

- Svaki ovaj izloženi motiv osobno je doživljen, bilo da je riječ o zimi, o konjima, o potoku, pa i o onomu lišaju s kamena. Na taj način ja slikam.Za mene je izazovom zapažanje pojedinosti i umješnost prenošenja viđenoga i doživljenoga na platno, kako bi i drugi u toj ljepoti mogli uživati. Ako postignem da onaj tko gleda moju sliku uistinu uživa, onda je to umjetnost, ona spona koja veže publiku i umjetnika- iskren je bio laureat večeri.

Inače, Ivica je Vlašić rođen u Varešu, 1954. godine, a od 1960. živi u Livnu. Sarajevsku ALU završio je 1976. kada odlazi na studijsko putovanje u Pariz, da bi 1981. u Varšavi specijalizirao slikarstvo kao stipendist poljske vlade (Akademia Sztuk Pięknych, Wydzial Malarstwa). Uvršten je u Enciklopediju hrvatske umjetnosti, u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, 1996. godine, kao i u Nacionalnu zbirku grafika Hrvatskoga kluba za međunarodnu suradnju. Osnivačem je skupine likovnih umjetnika Livna Li Art i suosnivačem Društva hrvatskih likovnih umjetnika Herceg-Bosne, koja je preraslo u DHLU FBiH. Vlasnikom je privatne galerije ART VLAŠIĆ, a svoju 41 godinu umjetničkoga stvaranja sinoć okrunio s 55. samostalnom izložbom, osim kojih je dosad izlagao i na više od 150 skupnih postava, u BiH i u tuđinstvu. Živi i stvara u Livnu.

Izložba će ostati otvorenom za besplatno razgledanje sve do 15. lipnja.