FOTO  Veličanstveno otvorenje Bukovčeve izložbe i Mostarskoga proljeća u Galeriji Aluminij

Teško je pretočiti u riječi ono što se sinoć događalo u Galeriji Aluminij, na svečanosti otvorenja velebne izložbe Portreti obitelji Vlaha Bukovca, kojom je otvoreno i Mostarsko proljeće - 21. Dani Matice hrvatske Mostar. Teško je opisno dosegnuti te snažne emocije koje su se razlijevale izložbenim prostorom Aluminijeve galerije, a koje je njezin direktor Darko Juka nazvao ''cvjetanjem duše''.

Predsjednik HNS-a BiH akademik Dragan Čović, kao visoki pokrovitelj Manifestacije, izložbu je proglasio otvorenom, podigavši simbolično zastore i s Matičinih dana, a svoje je osobno ushićenje doživljenim iskazao kada se organizatorima izložbe obratio riječima: ''Hvala vam što ste nas učinili ponosnim''.

Prvorazredna umjetnička platna Vlaha Bukovca iz riznice Umjetničke galerije Dubrovnik u Mostar su došla u zajedničkoj organizaciji Matice hrvatske Mostar, UGD-a i Galerije Aluminij. Neprocjenjivi postav koji će, pod visokim sigurnosnim mjerama, u Mostaru biti punih mjesec dana, sve do 19. travnja, čini trinaest remek-djela najvećega hrvatskog slikara, dva autoportreta njegovih kćerki i nekoliko obiteljskih fotografija.

- Izvesti Bukovca iz dubrovačkih zidina moguće je samo ako gospari imaju povjerenja u vas, a povjerenje se ne rađa preko noći. Ono se gradi godinama, kroz suradnju, kroz zajedništvo, kroz sinergiju. Dovesti ovu izložbu u Mostar tehnički je bilo iznimno složeno i ponos je time veći što su djela danas ovdje. Uz prezime Bukovac, svaki ukras od riječi, svaki iskazani ushit, doimaju se nedostatnima. Ovo je krunski likovni događaj godine, izložba koja ulazi u gradske kulturne anale, a osobitost postava je i u tomu što, uz majstorska platna najvećega hrvatskog portretiste, izlažemo i dva autoportreta njegovih kćeri Ivanke i Jelice, prvih studentica praške ALU uopće, koje je i sam ponosni otac na platnima prikazao u ateljeu, odnosno u prepoznatljivo zamrljanoj slikarskoj kuti - kazao je direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka, poručivši kako je Galerija Aluminij odavna nadrasla svoju izvornu svrhu i kako je ona danas institucijom s poslanjem, iskrom koja stvara bljesak ljepote u životima svojih sugrađana.

Predsjednica Matice hrvatske Mostar akademkinja Ljerka Ostojić poručila je kako, osim umjetnosti, Matica hrvatska posebno naglašava i slavi kulturu rada. Zajedno s počasnim predsjednikom Matice akademikom Josipom Muselimovićem osvrnula se na više od 30 programa koji će prožeti Dane MH, ocijenivši kako Mostar s Maticom već sada jest prijestolnicom kulture.

- U tomu duhu citiram riječi našega gospara Luka Paljetka: "Proljeće je reklo - Dosta je zime, i zato evo me (...) iz kreveta skači smjesta, i niči!'. Mostarsko je proljeće niklo 21. prvi put - nadahnuto je govorila akademkinja Ostojić.

Dok je ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović podsjetio na činjenicu kako Bukovac rijetko napušta Grad, pritom tankoćutno prizvavši sjećanja na impozantne postave koje je suradnja Mostara i Dubrovnika posljednjih godina iznjedrila, autorica izložbe viša kustosica UGD-a dr. sc. Rozana Vojvoda podsjetila je na to kako Bukovčevi radovi zauzimaju izuzetno mjesto u zbirci moderne i suvremene umjetnosti UG Dubrovnik.

- Tema portreta obitelji specifična je i intimna. Bukovac je bio majstor portreta, a među njegovim najdražim i najčešćim modelima bili su članovi njegove uže obitelji: supruga mu Jelica, kćerke Marija, Jelica i Ivanka, te sin Ago. Izložbom kojom se fokusira na djela Bukovčeve praške etape (uz nekoliko djela iz one cavtatske) zaviruje se u svijet intime, u sintezu najdragocjenijih stvari u Bukovčevu životu, obitelji i slikarstva - kazala je, između ostaloga, povjesničarka umjetnosti Vojvoda, domećući kako je Bukovac portrete inače radio brzo, ali kako su kod onih obiteljskih uočljivi i osjetni opuštenosti i ležernost: Koliko god su Bukovčevi praški portreti obitelji u stilskomu evolucijskom smislu reakcionarni, posjeduju jednu sugestivnu bezvremenost - u toplini emocije, u gotovo filmskomu izmjenjivanju poza modela naspram iste scenografije, u životnim ritualima, nagovještajima smješka, kroz fine odnose boja i mekanu difuznu svjetlost Bukovac ispisuje neke od najpoetičnijih strana hrvatskoga portretnog slikarstva.

Otvorenje je, uz prateću emisiju pod uredničkom palicom Dževdeta Tuzlića, gotovo sat i pol izravno prenosila BHT1, program je znalački i pitko vodila glavna tajnica MH Mostar Misijana Brkić-Milinković, dok je glazbeni doprinos večeri dao mostarski akademski glazbenik Hrvoje Merdžo. Svečanost otvorenja oplemenio je dinamičan nastup Mostarskih mažoretkinja i Hrvatske glazbe Mostar, a otvorenje je pohodilo i visoko izaslanstvo središnjice Matice hrvatske iz Zagreba, na čelu s predsjednikom Stipom Boticom koji je, zajedno s uglednim hrvatskim književnikom Miro Gavranom, gostovao u televizijskomu prijenosu iz same Galerije.

Inače, Vlaho je Bukovac utemeljiteljem hrvatskoga modernog slikarstva u koje je uveo impresionistička načela i ideje plenerizma. Rođen je u Cavtatu, 1855. godine, studirao u Parizu, a već 1878. uspješno izlaže na pariškomu Salonu kao prvi hrvatski slikar uopće. Godine 1882. doživljava izniman uspjeh slikom La Grande Iza, u Parizu boravi do 1893. (u kojemu razdoblju često izbiva u Englesku, da bi od 1902. do kraja života bio predavačem pri praškoj ALU. Njegovim kratkim boravkom u Zagrebu (1893. do 1898.) počinje uzlet hrvatskoga modernog slikarstva. Bio je jednim od najvećih portretista svojega doba i tvorcem nekih od antologijskih povijesnih kompozicija (zastor zagrebačkoga HNK). Preminuo je Pragu, 1922. godine, ostavivši iza sebe opus od oko 1200 ulja na platnu, te stotinjak akvarela, tempera i crteža. Nastupio je ukupno 72 puta na skupnim i samostalnim izložbama u više zemalja svijeta. Izlagao je na drugomu i na petomu Venecijanskom bijenalu, 1897. i 1903. godine.