U Mostaru ambulante pune pacijenata, stigla je i gripa
"Unatoč tome što je siječanj na našim kalendarima, ne možemo se baš svi složiti da je prava zima došla, iz razloga što su temperature vani ‘trule', odnosno ovih dana prevladavala je južina, koja je uvelike doprinijela prehladi i gripi. Ambulante, nažalost, jesu pune, standardna simptomatologija je tu, čekaonice su zatrpane pacijentima koji su uglavnom došli zbog dišnih problema, odnosno respiratorne simptomatologije. U prvom redu to su kašalj, suhi ili produktivan s iskašljajem, curenje nosa i visoka temperatura. Također, pacijenti su imali problema i s gastroenteritisom-proljevom i povraćanjem, ponajviše zbog ovih viših temperatura vani", kazala je Bilić, dodajući kako je proteklih dana zabilježeno dosta slučajeva prehlada i gripa, kao i upale pluća te simptoma laringitisa koji su najčešći kod djece.
Prehlada i gripa
Doktorica opće medicine Bilić je navela kako nagle promjene u temperaturama u velikoj mjeri utječu na naše zdravlje.
"Temperatura vani je definitivno povezana s našim osobnim i osjećajno-subjektivnim, a i objektivnim znakovima. Pacijenti koji imaju neke kronične bolesti, kada je temperatura zraka između 10 i 15 stupnjeva Celzijevih, oni su posebno ugrožena kategorija, kao i plućni i srčani bolesnici i pacijenti koji inače imaju visok tlak", navela je Bilić.
Naime, siječanj i veljača su rezervirani za gripu, iako je mjesec prosinac, prema riječima Bilićeve, bio bombardiran slučajevima gripe. Bilić je pojasnila simptome prehlade i gripe, kao i kako ih raspoznavati.
"Gripa i prehlada nisu ista bolest, ali imaju dosta toga zajedničkog. Obje su virusne akutne infekcije koje pogađaju dišni sustav i koje su poglavito rezervirane za zimske mjesece. Prehlada nastupa postupno i traje 3 do 5 dana, ima manje dramatične simptome, a javlja se curenje nosa, kašalj produktivan i bol u grlu. Gripa nastupa naglo, u roku od par sati, tj. temperatura ide visoko, 39 stupnjeva Celzijevih i preko, a traje 7 do 10 dana. Kada prođe, malaksalost i kašalj traju i 3 tjedna poslije, a prije nego što će nastupiti pacijent osjeti bolove u kostima i mišićima", pojasnila je Bilić.
Učinkovitost cjepiva
Svake godine se apelira na cijepljenje stanovništva, posebice onih starijih. Doktorica Bilić je kazala niti jedno cjepivo nije učinkovito 100 posto, zato što je cjepivo gripe specifično.
"Međutim, ono je u vrlo visokom stupnju učinkovito i pacijent je zaštićen od gripe, ako i dobije gripu te godine kad je cijepljen, to je u znatno blažoj formi", kazala je Bilić.
Kada su u pitanju velike razmjere epidemije, kao i pandemije, koja zahvaća sve kontinente, Bilić je kazala kako mjesta za paniku nema.
"'Sezonske epidemije nisu uopće tako dramatične i one su uglavnom tu. Neke veće razmjere kao što je bila pandemija da zahvati sve kontinente, to je nešto opasnije, a ovako sezonske epidemije svake godine su tu i ne treba paniku dizati. U svijetu je zastupljen virus gripe tipa A koji obuhvaća i ljude i životinje, a na našim prostorima virus tipa B, oji zahvaća samo ljude, a zastupljen je u mjeri od 80 posto", rekla je Bilić.
Na pitanje, kada je pravo vrijeme za posjetiti liječnika ukoliko građanin dobije neke od simptoma gripe i prehlade, Bilić je kazala kako na prvu ne treba paničariti.
"Onoliko koliko se može do neke mjere kući sanirati prehlada ili gripa, nije alarmantno. Za prevenciju potrebno je jesti zdrave namirnice, namirnice bogate antioksidansima, kao što su, u prvom redu, med, limun, đumbir, matična mliječ, namirnice bogate vitaminom C, zatim celer bogat cinkom, magnezij, a pored ishrane potreban je i dovoljan broj sati sna, odnosno 8 minimalno. Dalje se preporuča piti dovoljno tekućine, 2 litra tekućine dnevno prije svega vode, negaziranih skokova i napitaka bez kofeina", zaključila je Bilić.
Oboljenje slično gripi
U Federaciji BiH trenutno ima 10.347 registriranih pacijenata sa oboljenjima sličnim gripi, podaci su Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kako je pojašnjeno, sezonska gripa je virusna zarazna bolest koja se javlja svake godine.
"Gripa je jedan od najznačajnijih uzroka morbiditeta i mortaliteta od zaraznih bolesti. Svake godine oko deset posto europske populacije se zarazi virusom gripe. Najviše su ugroženi stariji ljudi, djeca i osobe s kroničnim oboljenjima koji su u najvećem riziku od ozbiljnih komplikacija koje uključuju upale pluća, miokarditis (upalu srčanog mišića) i encefalitis (upalu mozga), koje mogu dovesti do smrti", pojašnjeno je.
Virus gripe se lako i uobičajeno prenosi sa osobe na osobu putem kapljica, kašljanjem ili kihanjem. Iz Zavoda objašnjavaju da treba znati da gripa nije obična prehlada, već ozbiljna bolest čiji su osnovni simptomi povišena temperatura, groznica, glavobolja, bol u mišićima, grlobolja i kašalj.
Preporučuju da se liječniku treba javiti ako temperatura traje duže od četiri do pet dana, ako postoji poremećaj disanja (teško disanje, ubrzano disanje, jak kašalj, bol u prsima) ili se javi vrtoglavica, povraćanje i proljev, te pojavi povišena temperatura ponovo, nakon poboljšanja stanja.
Dnevni list