Sve veći broj Mostaraca traži pomoć psihologa

Anksiozni poremećaj u vidu napada panike, strahovi, depresivna i fobična stanja, glavni su razlozi zbog kojih građani traže ruku spasa u savjetima stručnjaka. Neimaština, besperspektivnost i obiteljski problemi najčešće dovedu ljude do stanja iz kojega se sami ne mogu izvući.

"Brojka je zabrinjavajuća, međutim, moraju nas više brinuti oni koji stručnu pomoć i ne zatraže!", kazao je Marko Romić, psiholog i zaposlenik Centra, aludirajući na ovisnike o kocki i alkoholu koji svoj problem teško priznaju.

U veljači, koja je na izmaku, njih 335 zatražilo je stručnu pomoć, a u protekloj 2014. godini ukupna brojka prijavljenih u Centar kretala se oko 4560 ljudi.

Neimaština

Podjednako pomoć traže i muškarci i žene. Muškarci se ponajviše javljaju zbog posttraumatskih posljedica rata, koje se udruže s trenutačnim nedostatkom novca i rezultiraju alkoholizmom ili ovisnošću o kocki. Žene, pak, obolijevaju od depresije češće nego muškarci. "Depresija je i službeno proglašena 4. bolešću u svijetu, a kod žena je ona zauzela visoko drugo mjesto po učestalosti", objašnjava Romić. One pribjegavaju pomoći psihologa i psihijatara najčešće zbog obiteljskih problema i socioekonomskog statusa, odnosno neimaštine.

Brojke oboljelih od depresije i brojnih drugih psihičkih poremećaja kao i o ovisnosti veće su u godini iza nas, a, nažalost, ni početak 2015. nije obećavajući. Romić, pak, navodi kako brojke jesu više, ali da razlog tome ne mora biti veći broj oboljelih, nego samo veća spremnost i ohrabrenje ljudi na prijavu i potrebno liječenje.

Nema pravila

Iako Centar za mentalno zdravlje ne radi s maloljetnicima, Romić navodi kako oboljelih od depresije ima i ispod 18 godina. "S depresijom se bore razne vrste ljudi. I oni od 20 i oni od 60 godina, obrazovani i neobrazovani, imućni i manje imućni. Podloga za depresiju ima svuda", kazao je Romić. O tome kolika je težina poremećaja koji se pojavljuju i završi li većina na lijekovima poput antidepresiva, Romić navodi kako od 30 do 40 posto oboljelih ipak završi na nekoj vrsti lijekova. Ipak, veći problem je, navodi Romić, situacija ovisnosti se vrlo malo ovisnika prijavljuje i priznaje problem. "Razrješenje svojih problema i pomoć od nas traže članovi obitelji umjesto njih samih", objašnjava Romić.

Dnevni list