Suđenje Mili Puljiću: Sigurnjak Armije BiH i vještak Sinanović nije znao koji je mjesec srpanj, a nalaz pisao po nagađanjima

...Zemira Sinanovića, piše Večernji list BiH. Tijekom ispitivanja isplivale su mnoge bitne stvari, poglavito one s gledišta obrane, na način da je vještak imao selektiranu dokumentaciju prema kojoj je gradio svoj nalaz.

Prepisao iz haaške optužnice

Nije imao cjelokupna popis dokumentacije koju je dobio, a riječ je o 34 registratora. Isto tako veliki dio dokumenata, na kojima je radio nalaz, nisu dostavljeni obrani. Tijekom unakrsnog ispitivanja bilo je nekoliko bizarnih situacija pa u pojedinim trenucima i smiješnih. Tako vještak nije znao koji je mjesec srpanj, pa je izvodio pogrešne zaključke i stavljao ih u pogrešan vremenski kontekst. Nakon niza pitanja koje je postavio odvjetnik Davor Martinović, razvidno je bilo kako se vještak nije bavio konkretnim zapovijedima nego više nagađanjima. Naime, obrana je tijekom ispitivanja utvrdila da je u dijelu svoga nalaza od slova do slova prepisao dijelove optužnice iz Haaga koja se odnosila na Prlića i ostale. Jasno je da je zbog toga došao i do pogrešnih zaključaka. Dojam je kako vještakov nalaz obiluje pristranošću i neobjektivnosti, a posebno nakon njegovih tvrdnji da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH te da je HVO bio paradržavna tvorevina. Sve ovo jasno ukazuju na činjenicu da je kredibilitet ovog vještaka upitan. Posebno se to s pravom može tvrditi kada je u pitanju grad Mostar i lokacije koje se navode u optužnici. Vještak nije znao odgovoriti gdje se nalazi Tehnička škola u Mostaru, bivša Šantićeva ulica, kino Partizan, trgovina Derventa. a i sam je priznao da je nalaz vještačenja radio, a da uopće nije bio na lokacijama koje se spominju u optužnici.

Upitan kredibilitet vještaka

S druge strane, upitna je i njegova stručnost. Stoga ne čudi ni odgovor gdje su i koliko su udaljeni Raštani od bivše Šantićeve ulice, na što je vještak odgovorio da ne zna, jer ne zna točno gdje su Raštani. Do rata je radio kao nastavnik "opće tehničkog obrazovanja", nakon završene Srednje ekonomske škole i Pedagoške akademije. Stoga ne čudi kako se u ovom slučaju najviše govori o njegovom kredibilitetu kao vojnog stručnjaka koji nije završio niti jednu vojnu školu. Još ako se u obzir uzme činjenica da je tijekom rata bio pripadnik I. bataljuna 319 brigade 3. korpusa Armije BiH, čijih je nekoliko pripadnika osuđeno za ratni zločin, onda je doista upitna vještakova kredibilnost i objektivnost. No, ta objektivnost se mogla zaključiti i iz nekoliko unakrsnih pitanja. Tako je obrana pitala vještaka je li on u jednom objavljenom tekstu napisao da je "Katolička crkva prešućivala zločine nad Bošnjacima", što je vještak potvrdno odgovorio. Obrana je zatim pitala Sinanovića je li poznata naredba Fikreta Muslimovića da se Bošnjaci koji su bili pripadnici HVO-a maksimalno pasiviziraju te da pređu u Armiju BiH. Nakon toga obrana je predočila dokument o nacionalnom sastavu HVO-a u Mostaru. Riječ je o personalnom dokumentu iz lipnja 1993. godine iz kojeg je bilo vidljivo da su, od ukupno 2400 pripadnika HVO-a Mostar, njih 500 bili Bošnjaci, dok je bilo 1900 Hrvata. Ovo je učinjeno zbog tvrdnji da je HVO bila jednonacionalna vojska. Zapanjujuća je vještakova tvrdnja da HVO bio paratvorevina, unatoč pokazanom dokumentu koji je potpisan od Alije Izetbegovića i Mate Bobana, u kojem se navodi da je riječ o legalnoj postrojbi. Obrana će na idućem ročištu, zakazanom za 9. ožujka, nastaviti s unakrsnim ispitivanjem vještaka Zemira Sinanovića.