Splitski akademski trojac Botteri Dini – Peruzović napravio spektakl u Galeriji Aluminij
Izložbu su zajednički organizirali Galerija Aluminij, Filozofski i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, te je ujedno i dijelom programa ovogodišnje Jeseni na FPMOZ-u. U obadva galerijska salona postavljeno je 70 slika.
Povjesničar umjetnosti Marin Ivanović približio je nazočnima izložene radove, izrazivši svoje duboko poštovanje prema stvaranju Josipa, Ane Marije i Hrvoja Marka, napose se ipak obrativši bardu među njima. Izložbu je otvorenom proglasio Josip Muselimović, počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar, kao prijatelj i kolega zvijezde večeri koja je, kao i Muselimović u Mostaru, u čak četiri mandata bio na čelu splitskoga ogranka MH.
Direktor Galerije Aluminij Darko Juka istaknuo je kako ova izložba uistinu obilježava drugu polovicu 2016. godine u galerijskomu kalendaru.
- Nije malena stvar dovesti uz Mostar Josipa Botterija Dinija, kojega i kritika svrstava u sami vrh hrvatskih sakralnih stvaratelja, ali i likovnosti ovih prostora u cjelini. Kada k tomu dodate ovu obiteljsku notu i likovnu priču postava koji se srodio s našim salonima, ali se i prisjetite kako je na organizaciji izložbe rađeno gotovo godinu dana, sada samo mogu govoriti o ponosu i sreći. Njihova djela zrače životom i pozitivnom vibracijom koju i mi u Galeriji Aluminij i u Aluminiju d.d. Mostar, ali i naši prijatelji suorganizatori, dakle dva mostarska fakulteta i njihovi dekani, potičemo i darujemo našoj sredini - rekao je Juka, uputivši s mikrofona i poseban pozdrav gđi. Biserki Botteri koja je iz publike bodrila svoju obitelj koju je Mostar pozdravio dugim pljeskom dobrodošlice.
Sami su umjetnici, jedno za drugim, zahvalili Mostaru na toplini kojom ih daruje, zajednički poručivši kako ovaj grad odiše posebnom ljepotom i šarmom koja nadmašuje mnoge druge. Inače, čak četiri izložena platna veličaju mostarski Stari most, a par slika iz postava, uključujući i onu s likom blažene bosanske kraljice Katarine, nastalo je upravo u Mostaru, na ovogodišnjoj likovnoj koloniji Krešimira Kreše Ledića.
- Vaš most, kao i svi mostovi, spaja obale, spaja ljude. Upravo to čini i ova izložba, spajajući dobre ljude koji vole umjetnost. Nas troje smo povezani umjetnički i obiteljski, ali i svjetonazorski, kroz našu vjeru i naše domoljublje, a kao takovi dijelimo osjećaje našega naroda u BiH, koju volimo i kojoj se rado vraćamo - kazao je Josip Botteri Dini, izazvavši oduševljenje među posjetiteljima.
Kataloški osvrt na zajednički istup splitskoga trojca ugledni je zagrebački povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić nazvao Simboli i znakovitosti u povijesti i prirodi, naglasivši kako je ova izložba primjerom stilske različnosti i srodnosti.
- Umjetnost shvaćaju kao upućenost duhovnosti kroz fenomen slike, tvarnosti i stvarnosti ljepote preko slikovitosti i potresnosti izraza. Ipak, u toj raznovrsnosti postoje mjesta preplitanja, uporišne točke srodnosti vidljive i na potki vlastitih traganja. Pojednostavljeno rečeno, u reduciranosti oblika, opredmećenih u segmentima opusa, slute se umjetnički dijalozi s otvaranjem upita o smislu samoga čina slikarske preobrazbe. U pročišćenosti prizora, oblik se, i kao citat povijesnoga ili kadar tematske uzbudljivosti u značenjskomu sloju, približava znaku, odnosno simbolu. Snaga duboko doživljenih ideja i prizora u slikarskomu postupku sintetizira se u pojmovima univerzalnoga i intimnoga, gdje i relativna fragmentarnost upućuje na veličajnost baštinjenoga u nacionalnomu smislu, kao i veličanstvenost same prirode - zapisao je Špoljarić, zaključivši kako su rukopisi troje slikara nesporno samosvojni, ali i utkani na ravan bliskih ideja.
U raščlanjivanju svakoga ponaosob, Špoljarić domeće kako je Josip često nadahnut spomenicima hrvatskoga identiteta koje uzdiže na pijedestal, dok Anu Mariju zadivljuje ljepota planina, a boja joj je bljeskom strasnosti u slikarskomu pristupu. Proničući, na koncu, i u Hrvojev rad, Špoljarić piše kako autor vitalitet drveća, maštovitošću slikarske razradbe, dovodi do izvorne siluetarnosti prizmatične plohe, do jasne konstrukcije sa saćem brojnih partikula.
- U sklonosti zumiranju motiva, naslućuje se Hrvojeva sklonost znaku, upisanost u ozračje općega i isticanju pojedinačnoga. I Josip i Ana Marija i Hrvoje promišljaju sliku ekspresijom boje, s metaforičnošću slikarskih partitura, sa senzibilitetom izvan suvremenih otuđenja. Djela su im simbolični ružičnjaci, s autentičnom ikonografijom emotivne čežnje - završno je poručio zagrebački bard povijesti umjetnosti.
Josip Botteri Dini rođen je 1943. u Zagrebu, gdje je 1968. i diplomirao slikarstvo, u klasi prof. Miljenka Stančića. Samostalno je dosad izlagao više od stotinu puta, ostvarivši i brojne mozaike i vitraje u desecima crkava diljem svijeta. Ana Marija Botteri Peruzović rođena je 1971. u Splitu, slikarstvo je 1993. diplomirala na zagrebačkoj ALU, u klasi prof. Đure Sedera. Ostvarila je dosad četrdeset samostalnih izložbi, a sljedeći očeve stope bavi se izradbom mozaika i vitraja. Hrvoje Marko Peruzović rođen je 1971. u Zagrebu, u kojemu je i diplomirao slikarstvo, u klasi prof. Ðure Sedera. Ostvario je dosad tridesetak samostalnih izložbi, a osim slikarstvom, bavi se i klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Djela su im pohranjena u brojnim zbirkama i muzejima.
Veličanstvena će izložba za besplatno razgledanje u Galeriji Aluminij ostati dostupnom do 25. ovog mjeseca.
Sve fotografije u GALERIJI