FOTO  Post festum Likovne kolonije KREŠIMIR LEDIĆ

Pišući o Mostaru brojni autori, bilo da je riječ o putopiscima, novinarima, povjesničarima umjetnosti ili književnicima, redovito su uz njegov naziv, zbog akcentirano živog umjetničkog stvaralaštva i života u njemu, stavljali epitet grad pjesnika i slikara. S vremena na vrijeme, uglavnom prigodom samostalnih ili kolektivnih izložbi u fokusu dnevnih događaja bi se pojavljivala imena likovnih umjetnika, ali trajnih obilježja kojim bi se trajno opečatio njihov doprinos kulturnom životu grada, s neznatnim izuzecima , nije bilo. Nekoliko izdatih monografskih publikacija jedina su svjedočanstva pozitivnog odnosa pojeinaca ili ustanova prema likovnjacima. Pokoja skulptura u ambijentalnom gradskom prostoru daje naznake o smislu za promicanje djela pojedinih umjetnika.

Pokretanje Kolonije „Krešimir Ledić"

Svjestan uloge likovnih umjetnika u profiliranju grada kao urbane sredine, u kojoj umjetnost treba da ima dominantno mjesto koje joj u savremenim društvima pripada, a želeći odati priznanje kolegi prof. emeritusu Krešimiru Lediću ( 19.07.1933 - 17.10.2013.), ne samo kao vrsnom umjetniku i pedagogu nego i kao veoma obljubljenoj ličnosti u širim krugovima, prof.dr. Mario Vasilj, dekan Fakuleta prirodoslovno matematskih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru inicirao je akciju pokretanja umjetničke kolonije sa intencijom da postane tradicionalna. Time bi se na najprimjereniji način trajno njegovao lik i djelo ovog umjetnika i pedagoga. Svaki novi pa i ovaj plemeniti i uistinu važan gradski sadržaj do konačne realizacije prolazio je kroz svoje faze i sigurno su ga pratile raznovrsne prepereke, ali je u konačnici zabilježen pravi trijumf.

Istinski zaljubljenik u likovnu umjetnost prof. Vasilj ne samo što je imao inklinaciju prema djelima Krešimira Ledića, nego je uočio njegov izuzetan doprinos u edukaciji studenata radeći 1996. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom brijegu kao sastavnici Sveučilišta u Mostaru, a kasnije i na drugim školskim ustanovama. Imao je viziju kako dugoročno otrgnuti od zaborava Ledićevo ime i gradu podariti manifestaciju koja će okupljati umjetnike sa širih geografskih prostora stvarajuči jezgro kreativaca čija će djela trajno ostati vlasništvo ne samo gradskih ustanova nego i respektabilnih humanitarnih zaklada. Time bi kolonija , na zadovoljstvo organizatora , učesnika i grada Mostara, poprimila polivalentnu ulogu u društvenom životu Mostara.

Uspješnost i implementaciji ideje

Prva Likovna kolonija „Krešimir Ledić" u organizaciji Fakulteta prirodno matematskih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru održana je u periodu 5-11.V 2014. godine u okviru Mostarskog proljeća - XVI Dana Matice hrvatske Mostar. Već na startu zabilježen je veoma značajan uspjeh time što se uz organizatora ovoj ideji priključila renomirana gradska asocijacija Matica hrvatska Mostar inače članica Europske asocijacije festivala tako da je cijeli projekat dobio još jednu kvalitativnu povisilicu. Koordinirana djelatnost ova dva subjekta na zajedničkom zadatku , sa vrlo ozbiljnim planom, nagovještavala je dug život Koloniji. Tako fundirani temelji sa Sveučilištemu Mostaru odnosno pripadajućim fakultetom (FPMOZ) i Maticom hrvatskom Mostar, predstavljali su s druge strane imperativ obezbjeđivanja akademske razine Likovna kolonije „Krešimir Ledić" pozivima za učešće u radu renomiranim likovnim stvaraocima.

Vrijedan podatak je da su na prvom okupljanju učešće uzela 38 umjetnika iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine , dakle iz šire regije i time je Kolonija dobila karakter internacionalnog okupljanja. Međutim, ni tu nije kraj pozitivnih vrijednosti koje je kolonija polučila na startu. Organizatori su odlučili da dio slika nastalih u toku rada Kolonije daruju Fondaciji „Fra Slavko Barbarić", dok je drugi dio poklonjen Studenstskom zboru Sveučilišta u Mostaru. Time je omogučeno Studentskom zboru da od prodatih radova obezbijede sredstva za kupovinu nepohodne opreme i za donacije studentima slabog materijalnog stanja. Od tada počinje tradicija organiziranja izložbi u okviru kulturne manifestacije „Jesen" na Filozofskom fakultetu.

Radna tema „Lik i djelo fra Didaka Buntića"

Analizirajuči hronološki događaje vezane za ovaj projekat dolazimo do zanimljivih činjenica. Već na narednoj koloniji održanoj 7-10.V 2015. broj učesnika je povečan. Otvaranje je povjereno Velimiru Pleši, generalnom konzulu R Hrvatske u Mostaru, tako da i ovaj podatak ukazuje na postojanje razumijevanja u susjednoj prijateljskoj državi te davanje značaja u smislu uspostvljanja još tješnje suradnje na polju umjetničkog stvaranja. „Lik i djelo fra Didaka Buntića" tematski okvir druge Likovne kolonije „Krešimir Ledić" predstavlja potvrdu namjere organizatora da i kroz ovakav vid djelatnosti daje svoj doprinos afirmaciji djela velikog duhovnjaka, dobrotvora, humaniste, graditelja i pedagoga fra Didaka Buntića, čije kolosalno djelo u spašavanju hercegovačke djece iz zapadne Hercegovine, za vrijeme velike gladi, uistinu predstavlja jedinstven podvig vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Podteme za umjetnike su bile „Zemlja Hercegovina" i „Vode u kršu". Ove godine započinje tradicija organiziranja literarne radionice za djecu čime su namlađi na indirektan način uključeni u projekat. Da se zaključiti da Kolonija sve više postaje embrion višesadržajne kulturne manifestacije od velikog opštekulturnog značaja za grad i regiju Hercegovinu. Ujedno je priređena promocija slikovnice „Fra Didak Buntić, otac sirotinje" autora Pere Petrušića i ilustratorice Anele Korać. Želeći postići što veću razinu kvaliteta, sa konstruktivnim i dobronamjernim preporukama javljaju se članovi asocijacije koja okuplja povijesničare umjetnosti, upozoravajuči da je potrebna međusobna intenzivna suradnja „zbog konstruktivne kritike u svim formama rada" pa čak i nakon završetka Kolonije. Naravno da su ovim prijedlogom i sami želili dati prilog još kvalitetnijem izboru gostiju na koloniji. Izložba nastalih radova po drugi put priređena je u okviru Dana Matice hrvatske Mostar- Mostarsko proljeće 2015.postajući na taj način njen redovan sadržaj.

U slavu velikog pjesnika Antuna Branka Šimića

Treća godišnjica Kolonija (3-7.V 2016.) donosi još jedno prijatno iznenađenje kojim su prošireni njeni sadržaji. Ovog puta inspirativni senz umjetnici su, prema preporuci organizatora, potražili u djelu pjesnika Antuna Branka Šimića dok je podtemska usmjerenost sažeta u naslov „Ekspresionizam Hercegovine". U okviru Kolonije priređena je izložba likovnih radova Josipa Škrelja naslovljena „Dubrovački intermezzo". U dva navrata se priređuju postavke-radna u Kampusu u Rodoču i zvanična u Galeriji Kraljice Katarine Kosače u okviru kulturne manifestacije „Jesen" na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Prilikom otvaranja izložbe, na kojoj su zastupljena djela sedamdeset aktera kolonije, u Galeriji „Katarine Kosače" prof.dr.sc. Mario Vasilj je izrazio zadovoljstvo „što smo uspjeli spojiti velikana iz povijesti hrvatskog naroda i drugih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini s lokalnom kolonijom" čime je uputio jasnu poruku o umrežavanju umjetnika i uspostavljanju čvrstih veza ne samo među umjetnicima. Poseban poklon organizatori su pružili poklonicima djela Krešmira Ledića i likovne umjetnosti uopće izdajući njegovu veoma sadržajnu i bogato ilustriranu monografiju na 350 stranica. Autori Mario Vasilj i Ivo Čolak za recenzente su angažirali Marka Tokića i Ivicu Musića, dok nosive tekstove potpisuju: Anto Kainić, Marin Ivanović, Mario Vasilj i Mišo Marić. Za veoma uspjelo grafičko dizajnersko riješenje pohvale se upučuju ateljeu Shift brand Design, Mostar.

Sve veći broj sudionika

Pretposljednja Kolonija (2-7.V 2017.) sa 55 sudionika, protekla je u znaku imena fra Joze Vasilja kao inspirativnim porivom i podtemom „Dobro je činiti dobro za druge" . Ovog puta na izložbi je svoje impresije iznio ugledni odvjetnik Josip Muselimović, tajnik Hrvatske akademije znanosti u BiH i počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar akcentirajuči uspješnost kontinuiranog djelovanja Kolonije i njene dotadašnje dosege koja nosi naziv istaknutog likovnog umjetnika Krešimira Ledića, doživotnog člana Accademia Italiana Gli Etrusci u Firenzi primljenog s obrazloženjem „za posebne zasluge na polju likovne kulture i znanosti, pedagoškog rada i umjetnosti.
Uvog tjedna zatvaranjem tradicionalne izložbe u HD Herceg Stjepan Kosača, spuštena je zavjesa na još jedno peto izdanje Likovne kolnije „Krešimir Ledić". Umjetnici iz Hrvatske, Italije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine ostavili su svoj trajni pečat na djelima zavještanim organizatoru dodajući postojećem fundusu pinakoteke nove uratke kao svjedočanstvo svojih dometa ali ujedno i kao odbljesak druženja, razmjene iskustva i uspostavljanja novih komunikacija sa kolegama iz drugih sredina sa drugačijim promišljanjima i riješavanjima likovnih problema. Marin Ivanović, povijesničar umjetnosti iz Dubrovnika, na otvaranju izložbe je podcrtao ulogu društvene odgovornosti koju ima organizator odnosno Fakultet prirodno matematskih i odgojnih znanosti ustvrdivši da je njihov utjecaj „dugoročno nemjerljiv". Projekat je okarakterisao kao veliki događaj svjestan svih onih pozitivnih pomaka koje su proizašle iz okvira Kolonije kao sastavni dio polivalentnih sadržaja uokvirenih u jedinstvenu akcionost.

Zajedničkim naporima do cilja

Oko likovne Kolonije „Krešimir Ledić" pored inicjalnog i stuba Kolonije FPMOZ okupili su se Matica Hrvatska Mostar, Sveučilište u Mostaru, Filozofski fakultet, i Dubrovačke ljetne igre. Još je jedino Matica hrvatska Mostar uspjela kooptirati veći broj suorganizatora.
Ako se upitamo po čemu je Krešimir Ledić specifičnost iz okvira poznatog mostarskog likovnog kruga, odgovor nam pruža povjesničar umjetnosti Marin Ivanović. Ledić je, tvrdi on, na tragu večine mostarskih slikara karakterističnih po tome „što su ih traganja za temama i slikarskim nadahnućima vodila u sve motive i pristupe zbog čega je njegov cjelokupni opus metijerski, tematski i kvalitativno-divergentan". To znači da je Ledić potpuno blizak svom okruženju umjetnika. Ali to svakako nimalo ne umanjuje njegovu likovnu uspješnost, naprotiv on cjelokupnim opusom potvrđuje akademski pristup riješavanju likovnih problema „zarobljen" u našu kulturološku i geografsku sredinu iz koje je crpio inspiracije. Krešo Ledić je ostao pamtljiv i po jednoj finoj ljudskoj naravi, mekoj i senzibilnoj duši, osječaju za kolektivitet, pomaganju ugroženim... Svojim djelima karakteristične poetike, izdašne palete, stvaralačke vlastitosti, zapažene likovne elokvencije,uranjajuči u tajnu velike svjetlosti, uvjeravao nas je da treba težiti i graditi humanije svjetove, bliže čovjekovoj prirodi koja ga povezuje sa drugim i drugačijim. Takvom čovjeku je posvečena kolonija kao znak poštivanja cjelokupnih njegovih vrijednosti-ljudskih i umjetničkih podjednako.

Zlatko Serdarević