Polovica diplomatskoga zbora na veličanstvenomu otvorenju Povratka anđela
- Vjerujem kako ste zatečeni ovakovom tehničkom izvedbom postava. U pariškim salonima, tamo sve do kraja 18. stoljeća, upravo su ovako umjetnici postavljali svoje radove. Srećko proviruje u ta minula vremena koja su, poput njegove zbirke danas, bila mistična i lijepa. Ovo nipošto nije običnom izložbom, ovo je predstavljanje jedne zbirke vrijedne pozornosti. Povratak anđela ima više dimenzija, počevši od kulturološke i civilizacijske, sve do multikulturalne, gotovo ekumenske. Mustagrudić nas je htio počastiti ugođajem svoje dnevne sobe, i logikom kojom se vodio, iskazao je veliki pijetet spram mostarske raznolikosti, predstavivši sve velike religije svijeta, uključujući i kineske filozofije. Putovao je potom mostarskim vedutima, platnima i skulpturama europskih velikana, preko krajobraza daleke Kine, nama nedokučivoga aboridžinskog slikarstva Australije i prostranstava Južne Amerike, do afričkih plemenskih maski, omogućivši nam istinski susret civilizacija, ovdje u Galeriji Aluminij - kazao je direktor Galerije Darko Juka, nakon kojega je okupljene pozdravio i slovački veleposlanik NJ.E. Martin Kačo, poželjevši da se narodi Bosne i Hercegovine, zajedno sa Slovacima, što prije nađu unutar zajedničke europske obitelji.
Izložbu je otvorenom proglasila slovačka ministrica kulture Ljubica Lassakova, dok je o postavu, s aspekta stručne kritike, progovorio sociolog Ivan Vukoja, ocijenivši kako je Mustagrudić ''tip kolekcionara koji živi sa svojim umjetninama i za njih''.
- One su najvažniji medij preko kojega komunicira s vlastitim socijalnim okruženjem i sam sa sobom. U njegovoj se zbirci prožimaju i nadopunjuju privatno i javno, lokalno i globalno, naše i svjetsko. Srećko je istodobno duboko uronjen u vlastite obiteljske korijene i odnose, kulturu i tradiciju sredine u kojoj je odrastao, posebnosti mjesta, gradova i država u kojima je živio, ali i u prostorno i vremenski daleke i, iz naše perspektive, još uvijek egzotične i nedovoljno poznate kulture i tradicije - kazao je Vukoja, autor jednoga od kataloških osvrta.
Inače, sudar Mostara s ratom odveo je Srećka iz rodnoga grada, a smiraj je pronašao u slovačkim Piešt'anyma. Ono što mu iz tadanje zbirke nije uništeno, sačuvali su mu širokobriješki franjevci.
- On se, u prisilnomu izgnanstvu, prepustio lutanju svijetom i liječenju svoje senzibilne duše stalnom potragom za umjetninama, obnavljajući svoju ranije započetu odiseju. Danas popis njegova vlasništva premašuje pet tisuća slika, grafika, reljefa, skulptura, fotografija..., a odlučio je kako je vrijeme za povratak doma - dometnuo je Juka.
Dojmljivu mostarsku večer, kojoj je prethodilo obilježavanje 50. obljetnice odvjetničkoga djelovanja akademika Josipa Muselimovića i predstavljanje njegova autorskog troknjižja, glazbeno su oplemenili izvrsni gitaristi sa Studija glazbene umjetnosti Sveučilišta u Mostaru: Bruno Vuger, Robert Sivrić i Zvonimir Stejskal. No, događaj je iskorišten i za razmjenu nekoliko značajnih odličja, donacija i priznanja. Tako je predsjednik Slovačkoga paraolimpijskog odbora Jan Riapoš uručio 5000 eura vrijednu donaciju bh. paraolimpijcima, Mustagrudiću je predsjednika MH Mostar, akademkinja Ljerka Ostojić, predala Kristalnu maticu Vjekoslav Šutej s Velikom poveljom, dok je akademik Muselimović počašćen medaljom Turksoya, međunarodne organizacije turkofone kulture, koju mu je uručio glavni tajnik toga tijela Duisen Kasseinov.
Povratak anđela ostat će otvorenim za besplatno razgledanje do 28. lipnja.