Pitanje svih pitanja: Čiji je grad Mostar?

Nakon što je Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC) pozvalo na porovođenje odluke Ustavnoga suda BiH o djelomičnim izmjenama Statuta Grada Mostara i Izbornoga zakona BiH u dijelu koji se odnosi na izbor članova mostarskoga Gradskog vijeća, s dvije obale Neretve stižu različite reakcije.

Bošnjački vijećnici strahuju

Kako piše sarajevsko Oslobođenje, hrvatski vijećnici pozivaju na provedbu odluka Ustavnoga suda, dok bošnjački strahuju kako bi se izmjenama Statuta i Izbornoga zakona, Mostar pretvorio u, uvjetno rečeno, hrvatski grad.

Potpredsjednik Gradskog vijeća Mostara Danijel Vidović smatra kako je potrebno ispoštovati odluku Ustavnoga suda i provesti potrebne izmjene.

- U civiliziranim se zemljama, a valjda to težimo biti, provode odluke najviših sudskih instanci, poput Ustavnoga suda. Mislim kako se mora pristupiti izvršavanju odluke Ustavnoga suda i sukladno tomu promijeniti izborna pravila koja se odnose na izbor vijećnika za Gradsko vijeće Mostara, rekao je Vidović.

Kaže kako Mostar treba biti izjednačen sa svim ostalim jedinicama lokalne samouprave u BiH.

Izmjena bi pretvorila Mostar u 'hrvatski grad'

- U Mostaru se vijećnici za Gradsko vijeće moraju birati jednako kao i u svim drugim jedinicama lokalne samouprave u BiH. Strah bošnjačkih političara da bi se u slučaju izmjena izbornoga zakona Mostar pretvorio u 'hrvatski grad' smatram bezrazložnim. Još uvijek bi maksimalna kvota vijećnika iz reda jednog konstitutivnog naroda bila 15 a ostala bi i mogućnost zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što nema niti jedna druga jedinica lokalne samouprave u BiH, kazao je Vidović.

Zijad Hadžiomerović, predsjednik mostarskog SDA je, s druge strane, izjavio kako je začuđen brzinom kojom PIC želi riješti probleme u Mostaru.

- Još nije isteklo ni vrijeme za žalbe Ustavnome sudu, a PIC traži provođenje odluke. Žalbeno vijeće Ustavnoga suda BiH je prihvatilo žalbu Kluba Bošnjaka u Gradskom vijeću Mostara i razmatrat će je nakon Nove godine. Pretpostavljam kako OHR na Mostaru želi vratiti neki dosadašnji dug prema Hrvatima. Cijelo ponašanje OHR-a pokazuje tu želju i namjeru. Ovo što OHR radi u Mostaru je jednostavno strašno, kazao je Hadžiomerović.

Ratni planovi

Tvrdi kako je oko 15.000 Bošnjaka napustilo Mostar tijekom rata i poratnog razdoblja. Ti ljudi, veli, više ne glasuju, iako imaju biračko pravo.

- Njih je zamijenilo nekoliko stotina bošnjačkih izbjeglica koje su se nastanile u Mostaru. Normalno je onda i da su se izborne pozicije promijenile. HDZ BiH inzistira na promjenama jer želi do kraja realizirati svoje ratne planove i progone. Oni ih sada završavaju. Žele jednu izbornu jednicu, odnosno da se glasa po principu 'jedan čovjek, jedan glas'. To nije praksa u drugim gradovima. Cilj je ostvarivanje dominacije jednoga naroda u Mostaru, rekao je Hadžiomerović.

Inače, Klub Bošnjaka u Gradskom vijeću Mostara je iznio i službeni stav da Ustavni sud BiH ne može mijenjati Statut grada. Ustavni sud je, naime, u studenom 2010. godine zatražio djelimičnu promjenu Statuta Mostara, koji je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown, kao i izmjene Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim.

Ravnopravnost i dominacija

- Sadašnjim Statutom osigurana je ravnopravnost a promjenom se želi osigurati dominacija jednog naroda u odnosu na druge. Nova organizacija Mostara može se desiti samo zajedno sa promjenom Ustava BiH, službeni je stav Kluba Bošnjaka, piše Oslobođenje.

Ustavni sud je, pak, ocijenio kako su neustavne odredbe prema kojima se u Gradsko vijeće s područja svake od šest bivših općina bira jednak broj vijećnika, premda one imaju vrlo različit broj birača, a problematična je i činjenica da građani iz središnje gradske zone ne mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće.

Suci Ustavnog suda ocijenili su da su odredbe Izbornog zakona o različitom broju birača u izbornim područjima u Mostaru ''protivne Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima'', dok se onemogućavanjem birača iz središnje gradske zone da biraju vijećnike koji bi ih zastupali krši Ustav BiH.

Ustavni sud BiH naložio je parlamentu BiH da izmijeni i dopuni neustavne odredbe Izbornog zakona BiH u roku od šest mjeseci.