Piramide nisu u Visokom, nego u Hercegovini

Prvi put su detaljnije istražene 1970-ih godina u djelu Petra Oreča, jednog od najboljih prijeratnih terenskih arheoloških istraživača koji se zanimao za prapovijesna naselja i grobne gomile u Hercegovini.

Oreč je takve objekte prvo prepoznao kod posuškog sela Rakitno, zatim u relativno manjoj gomili kamenja kod međugorskog sela Miletina, a potom u "Sridnjoj gomili" kod mostarskog sela Raštani, a poslije je otkriveno još nekoliko piramidalnih struktura.

Geolog mr. sc. Goran Glamuzina proteklih godina je u relativnoj medijskoj tišini ponovno krenuo s detaljnijim istraživanjem. Njegovi zaključci o graditeljima i starosti uglavnom se podudaraju s onim Orečovim: riječ o stepenastim piramidama starim oko 3.000 godina koje su gradili drevni, najvjerovatnije prailirski, brončanodobni stanovnici ovog područja, koji su slobodno nazvani "prahercegovci", odnosno "prahumljani", "praposušani", "prameđugorci" i "pramostarci"...

Glamuzini su posebno zanimljive prapovijesne građevine koje se nalaze na krajnjem obodu brda Orlac, sjeverozapadno od mostarskoga naselja Vihovići.

On ističe kako će pojedini vjerovatno ovu prapovijesnu "mostarsku piramidu" pokušati dovesti u vezu s "visočkim piramidama", odnosno piramidolikim brdima od neogenskih sedimenata kod Visokog u srednjoj Bosni.

- No, takva veza uopće ne postoji. Prvenstveno, u startu kao glavni razlog nepostojanja bilo kakve veze treba navesti to da u slučaju tzv. visočkih piramida ne postoji za sada još niti jedan svima jasan, očiti dokaz da je nekoliko čitavih brda u okolici Visokog, navodnih piramida - uopće izgrađeno od ljudske ruke, dok se mostarske piramidalne gomile kao ljudske građevine vide doslovno iz svemira, tj. na satelitskim snimcima, a pogotovo pobližim pogledom - ističe Glamuzina.

Glamuzina podsjeća kako Petar Oreč u radu "Prapovijesna svetišta kod Mostara i u Miletini kod Ljubuškog" (Godišnjak br. 29., Sarajevo, 1991.) navodi kako je "mostarska piramida sunca" služila, baš poput majanskih i astečkih piramida, za drevne obrede poštivanja sunca pri čemu su se najvjerojatnije takvi obredi odvijali na dan zimskog ili ljetnog solsticija. Glamuzina ističe kako na prostoru od Istre pa do Crne Gore nije nađena ovakva građevina.

P. Zvijerac/Faktor.ba