Održana javna tribina: Izmjene izbornog zakona i posljedice po BiH

na temu "Izmjene izbornog zakona i posljedice po BiH".

U organizaciji Političke akademije HDZ-a BiH i Gradskog odbora Mladeži HDZ-a BiH Mostar, u Domu HDZ- a BiH, u subotu je održana javna tribina pod nazivom ''Izmjene Izbornog zakona i posljedice po BiH''.

Na samom početku prisutne su pozdravili Marko Zovko, predsjednik Gradskog odbora Mladeži HDZ BiH Mostar i Lidija Bradara, politička ravnateljica Političke akademije HDZ-a BiH i predsjedateljica Doma naroda F BiH.

U prepunoj dvorani Doma HDZ-a BiH o izmjenama izbornog zakona govorili su Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i predsjedateljica PS BiH, Bariša Čolak, predsjedatelj Doma naroda PS BiH, Goran Kraljević sa Sveučilišta u Mostaru i Josip Merdžo, tajnik Glavnog vijeća HNS-a i član pregovaračkog tima Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar.

Bariša Čolak govorio je o problemima s položajem Hrvata u BiH koji sežu još od apelacije Ustavnom sudu Alije Izetbegovića koja se ticala konstutivnosti naroda u BiH, a nakon koje su uslijedile intervencije Međunarodne zajednice što je rezultiralo izmjenama Ustava F BiH i RS-a. Presuda  Ustabnog suda uvela je konstitutivnost svih naroda na području oba entiteta, a potom su uslijedili i Berry-jevi amandmani na način izbora u Dom naroda F BiH što je omogućilo političke projekte kao što su Alijansa za promjene i Platforma, kojima su prava Hrvata na izbor svojih predstavnika do kraja ugrožena. Kazano je i kako je na Ustav BiH doneseno više od 100 amandmana, od kojih je tek dvadesetak doneseno nakon dogovora hrvatskih i bošnjačkih predstavnika, dok je ostale nametnula Međunarodna zajednica. Ne treba ni podsjećati kako su svi nametnuti amandmani doneseni na štetu Hrvata.

Kada su u pitanju aktualni pregovori oko provedbe presuda Ustavnog suda, jasno je kako se Bošnjaci ne žele odreći luksuza da drugima biraju predstavnike. Bošnjačke stranke praktično negiraju presude Ustavnog suda uvodeći time Bosni i Hercegovinu u najveću ustavnu krizu do sada.

Borjana Krišto je kazala kako je izmjena Izbornog zakona BiH najvažnija tema u državi jer nije riječ samo o Hrvatima u BiH nego opstojnosti Bosne i Hercegovine kao države. Kazano je kako se bošnjaci ne žele odreći mogućnosti koju im je dala Međunarodna zajednica, a to je da mogu birati Hrvatima predstavnike u vlasti. Dok se god na zajedničkoj listi nalaze kandidati za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsedništva BiH Bošnjaci će nastojati izabrati ga u ime Hrvata, što je samo po sebi disrkiminirajuće. Kao jedno od rješenja nameće se formiranje dvije izborne jedinice u F BiH, što bi otklonilo mogućnost da jedan narod drugom bira predstavnike. Vidljivo je kako bošnjačke stranke svojataju Bosni i Hercegovinu i uskraćuju prava drugim narodima. Nakon ''Ljubićeve apelacije'' Bošnjaci već tragaju za novim modelima koji će omogućiti nastavak majorizacije Hrvata u BiH.

Goran Kraljević sa Sveučilišta u Mostaru predstavio je grafički prikazane matemtatičke analize o načinu izbora izaslanika u Dom naroda F BiH, ali i o načinu izbora vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara.

Josip Merdžo, tajnik Glavnog vijeća HNS-a i član pregovaračkog tima za Mostar govorio je o presudi Ustavnog suda koja je poništila sporne članke izbornih pravila za Grad Mostar te napomenuo kako su u grupi za izradu Statuta Grada Mostara 2004. godine sudjelovali i Željko Komšić, i sadašnji predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman.

Na kraju Javne tribine uslijedila su mnogobrojna pitanja prisutnih gostiju, među kojima su se našli i visoki dužnosnici HDZ-a BiH, ali i predstavnici drugih političkih stranaka.