Obiteljska priča velikoga Botterija Dinija u mostarskoj Galeriji Aluminij

Izložba, aluminij izložba, Jesen na FPMOZ-u, FPMOZ, Galerija Aluminij, Aluminij Mostar, Josip Botteri Dini
... u jedinstvenomu trostrukom obiteljskom postavu velikoga Josipa Botterija Dinija, kćerke mu Ane Marije Botteri Peruzović i zeta Hrvoja Marka Peruzovića. Izložba, koju postavljamo u obadva galerijska salona, uokviruje ukupno šezdeset slika, po dvadeset od svakoga od ova tri impresivna splitska akademska umjetnika.

Izložbu zajednički organiziraju Galerija Aluminij, Filozofski i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, te je ujedno i dijelom programa ovogodišnje Jeseni na FPMOZ-u. Otvorenje je uglavljeno za 19 sati, ulazak je besplatan, a postav će dostupnim za besplatno razgledanje, na poznatoj adresi Kralja Tvrtka 11 u Mostaru, ostati do 25. ovog mjeseca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Kada govorimo o ovogodišnjemu galerijskom kalendaru, ova će izložba, s tom pitkom obiteljskom notom koja povezuje neprijepornu umjetničku vrijednosti svakoga od troje autora, zajedno s nedavnim postavom Tihomira Lončara, obilježiti drugu polovicu ove godine. Krajnje sam ponosan što možemo ugostiti, u prvomu redu, poštovanoga Josipa, koji je živućim klasikom suvremene hrvatske sakralne umjetnosti, ali i drage Anu Mariju i Hrvoja. Njihova djela zrače životom i pozitivnom vibracijom koje, otvorenjem njihova postava, želimo pretočiti u mostarsku stvarnost - kazao je direktor Galerije Aluminij Darko Juka.

Kataloški osvrt na zajednički istup splitskoga trojca ugledni je zagrebački povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić nazvao Simboli i znakovitosti u povijesti i prirodi, naglasivši kako je ova izložba primjerom stilske različnosti i srodnosti.

- Umjetnost shvaćaju kao upućenost duhovnosti kroz fenomen slike, tvarnosti i stvarnosti ljepote preko slikovitosti i potresnosti izraza. Ipak, u toj raznovrsnosti postoje mjesta preplitanja, uporišne točke srodnosti vidljive i na potki vlastitih traganja. Pojednostavljeno rečeno, u reduciranosti oblika, opredmećenih u segmentima opusa, slute se umjetnički dijalozi s otvaranjem upita o smislu samoga čina slikarske preobrazbe. U pročišćenosti prizora, oblik se, i kao citat povijesnoga ili kadar tematske uzbudljivosti u značenjskomu sloju, približava znaku, odnosno simbolu. Snaga duboko doživljenih ideja i prizora u slikarskomu postupku sintetizira se u pojmovima univerzalnoga i intimnoga, gdje i relativna fragmentarnost upućuje na veličajnost baštinjenoga u nacionalnomu smislu, kao i veličanstvenost same prirode - zapisao je Špoljarić, zaključivši kako su rukopisi troje slikara nesporno samosvojni, ali i utkani na ravan bliskih ideja.

U raščlanjivanju svakoga ponaosob, Špoljarić domeće kako je Josip često nadahnut spomenicima hrvatskoga identiteta koje uzdiže na pijedestal, dok Anu Mariju zadivljuje ljepota planina, a boja joj je bljeskom strasnosti u slikarskomu pristupu. Proničući, na koncu, i u Hrvojev rad, Špoljarić piše kako autor vitalitet drveća, maštovitošću slikarske razradbe, dovodi do izvorne siluetarnosti prizmatične plohe, do jasne konstrukcije sa saćem brojnih partikula.

- U sklonosti zumiranju motiva, naslućuje se Hrvojeva sklonost znaku, upisanost u ozračje općega i isticanju pojedinačnoga. I Josip i Ana Marija i Hrvoje promišljaju sliku ekspresijom boje, s metaforičnošću slikarskih partitura, sa senzibilitetom izvan suvremenih otuđenja. Djela su im simbolični ružičnjaci, s autentičnom ikonografijom emotivne čežnje - završno je poručio zagrebački bard povijesti umjetnosti.

Inače, Josip Botteri Dini rođen je 1943. u Zagrebu, gdje je 1968. i diplomirao slikarstvo, u klasi prof. Miljenka Stančića. Samostalno je dosad izlagao više od stotinu puta, ostvarivši i brojne mozaike i vitraje u desecima crkava diljem svijeta. Ana Marija Botteri Peruzović rođena je 1971. u Splitu, slikarstvo je 1993. diplomirala na zagrebačkoj ALU, u klasi prof. Đure Sedera. Ostvarila je dosad četrdeset samostalnih izložbi, a sljedeći očeve stope bavi se izradbom mozaika i vitraja. Hrvoje Marko Peruzović rođen je 1971. u Zagrebu, u kojemu je i diplomirao slikarstvo, u klasi prof. Ðure Sedera. Ostvario je dosad tridesetak samostalnih izložbi, a osim slikarstvom, bavi se i klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Djela su im pohranjena u brojnim zbirkama i muzejima.