Novi dekan FPMOZ-a Mario Vasilj o razvoju fakulteta, novim studijskim grupama, studentima…

Nakon što izbori održani 21. svibnja nisu rezultirali imenovanjem novog dekana, Senat Sveučilišta u Mostaru je za vršitelja dužnosti dekana ove ustanove, za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 30. rujna 2013., imenovao prof. dr. sc. Marija Vasilja, a Upravno vijeće tu je odluku jednoglasno potvrdilo. Vasilj potom raspisuje novi natječaj za izbor čelnog čovjeka FPMOZ-a. Na novim izborima održanima 22. srpnja, s 38 glasova za i tri protiv, postao je dekan za mandat od 1. listopada 2013. do 1. listopada 2017.

U ovom mjesecu ste stupili na kormilo FPMOZ-a. U kakvom ste stanju zatekli fakultet? Mislite li da ste došli kao čovjek koji treba napraviti neke veće promjene nabolje ili jednostavno namjeravate nastaviti stopama starog menedžmenta?

Prvo želim reći da je ovaj fakultet uistinu funkcionirao onako kako Bog zapovijeda. Nije bilo apsolutno nikakvih velikih problema. Dosta dobro se radilo, ali isto tako moram naglasiti kako se nikad ne bih ni kandidirao za dužnost dekana ove ustanove da ne smatram kako su se neke stvari mogle uraditi još bolje. Predložio sam svoj program rada na deset stranica i objasnio kako ja sve to vidim; od širenja naših djelatnosti i studijskih grupa do mogućnosti pridobivanja drugih studenata. Dosadašnji dekan je vodio fakultet na dobar način. Nije bio rasipna osoba niti je bio osoba koja nije imala sluha za sve potrebe zaposlenika, docenata, izvanrednih, redovitih profesora i stručnih suradnika. Ovaj fakultet je bio svjetionik na svaki način, a posebno tako što je poslao poruku svim studentima koji su željeli studirati na našem fakultetu, da se ovdje zbilja kvalitetno radi.

S tri riječi nam opišite ono što se od Vas kao dekana FPMOZ-a može očekivati...

Iskreno, iskreno i iskreno! Nadogradio bih na to i dignitet profesora, dignitet studenta i dignitet fakulteta. Nadogradio bih i konkurentnost profesora, konkurentnost studenta i konkurentnost fakulteta, a zatim i kompetentnost profesora, kompetentnost studenta te kompetentnost fakulteta. Jedino na taj način možemo biti konkurentni i ostvariti svoju egzistenciju, bilo kao pojedinci ili fakultet u cjelini.

Prema izjavama Vašeg prethodnika Zorana Primorca, prethodna uprava FPMOZ-a je za plan imala osamostaljivanje pojedinih dijelova ovog fakulteta kao samostalnih fakultetskih jedinica. Prema najavama, već je ove godine trebalo doći do dijeljenja FPMOZ-a na Kineziološki i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i edukacijskih znanosti. Međutim, sada je došlo do promjene u menadžmentu, Vi ste novi dekan, pa nas zanima općenito kakvi su Vaši stavovi po tom pitanju?

Mislim da se mora napraviti detaljna i točna analiza trenutačnog stanja. Naglašavam kako nisam za dijeljenje na način da se ono vrši po potrebi pojedinca ili skupine ljudi, nego sam za dijeljenje ako je ono u svrsi razvoja.
Morate shvatiti da Senat i Upravno vijeće upravljaju Sveučilištem, a samim time i fakultetima. Prema novom statutu, fakultet njima može predložiti kako vidi određene stvari. Imenovano je povjerenstvo za izradu elaborata razvoja, odnosno podjele ovog fakulteta na neke druge članice Sveučilišta u Mostaru, te mislim kako ne bi trebalo ni na koji način ulaziti u njegovu ingerenciju. Mi ćemo na idućoj sjednici fakultetskog Znanstveno-nastavnog vijeća staviti točku u kojoj se predlaže da uputimo dopis tom povjerenstvu koje radi elaborat o dijeljenju našeg fakulteta na Kineziološki fakultet i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i edukacijskih znanosti. U istom ćemo ih zamoliti da se FPMOZ podijeli na Kineziološki i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, a ne edukacijskih. Nema potrebe da se mijenja jedna riječ u imenu. U našoj obrazovnoj praksi pojmovi odgoj i obrazovanje se puno češće koriste od pojma edukacija. Problem bi bio taj što bismo morali mijenjati memorandume, pečate, pa čak i diplome. S druge strane, struktura, broj studijskih grupa, zaposlenici i pravni slijed se ne bi mijenjali. To bi samo iziskivalo dodatne troškove i komplikacije, a ništa konkretno se ne bi promijenilo.

Očito je da se ne slažete u potpunosti s viđenjima starog vodstva za koje pouzdano znamo da se protivilo imenovanju dekana na mandat od četiri ili osam godina, upravo iz razloga što to ne bi išlo u prilog projektu dijeljenja. Napominjemo, oni su se tim projektom dičili te tvrdili kako je u najvećim interesima Sveučilišta. Zato se sada logično nameće pitanje: čija su viđenja korisnija za studente, odnosno razvoj Sveučilišta?

Ovo je vrhunsko pitanje, i srž svega što se događa na ovom fakultetu možda je satkana u ovom pitanju. Smatram da su ljudi na ovom fakultetu u ovih dvadeset i nešto dana uistinu u meni vidjeli osobu koja govori ono što misli te radi ono što govori. Smatram da je za ovaj fakultet najbolja perspektiva razvojna perspektiva. Oni (nap.a. staro vodstvo) su rekli da neće biti razvoja, a da bi bilo razvoja, mora se ići u dijeljenje. Smatram da dijeljenje ne uvjetuje razvoj. Pogrešno su postavljene stvari. Dijeljenje zbog želja i potreba pojedinaca, kako bi određeni ljudi mogli doći na ovu ili onu poziciju, nije dobro ni za takve ljude ni za fakultet, jer je to nešto što je degradirajuće i ne ide u smjeru razvoja fakulteta.

Što se tiče FPMOZ-a u sadašnjem obliku, hoće li doći do osnivanja nekih novih smjerova, odnosno studijskih grupa?

Imamo elaborat za studij tehnike i informatike koji će krenuti čim prije bude moguće. Moramo poštovati proceduru Senata i Upravnog vijeća Sveučilišta da nam odobre kvotu i upise. Ako to bude moguće, mi ćemo s tim krenuti na jesenskom prijamnom roku. Ako ne bude, za iduću akademsku godinu već najavljujemo nove studijske grupe, a to su: informatika i tehnika, tehnika i fizika, zaštita na radu te viša, odnosno visoka trenerska škola (3+2). Otvarat ćemo i sve druge studijske grupe i smjerove za koje ustanovimo da postoji interes, da su trendovi na Zapadu te da su ono čemu mi trebamo težiti.
Svima u Znanstveno-nastavnom vijeću sam rekao kako moj plan i program nije sveto pismo i nije zatvorena knjiga. Naprotiv, to je otvorena knjiga koja se može nadopuniti novim idejama. Sve dobre i pozitivne ideje će se mjeriti samo argumentima kao snagom, a ne snagom kao argumentom.

Imate li kakvih podataka koji bi sugerirali kakav će biti interes za tim novostima te koliko će biti korisni za studente kada se nađu na tržištu rada?

Primijetio sam da ne postoji nomenklatura zanimanja na razini BiH. Mi nemamo apsolutno nikakvu povratnu informaciju koja bi nam kazala za što bismo trebali pripremati, odnosno školovati ljude. Stoga smo na osnovi svoje analize stanja na terenu zaključili kako profesori koji predaju tehniku i tehničku kulturu u osnovnim školama nisu adekvatni, odnosno nisu visokoobrazovani stručnjaci za to zanimanje. Ustanovili smo kako bi svi oni koji bi upisali taj smjer, u kombinaciji s informatikom, ispunili normu te bi mogli naći zaposlenje na području BiH, pogotovo u školama koje svoj nastavni plan i program izvode na hrvatskom jeziku. Budući da referentne fakultete tražimo u Hrvatskoj, već smo razgovarali s ljudima s fakulteta iz Splita, Zagreba i Rijeke, koji imaju taj smjer. Došli smo do zaključka kako je riječ o smjeru koji bi bio prepoznat od studenata, a pogotovo od tržišta rada.
Vezano uz zaštitu na radu, smatram da za tim studijem postoji ogromna potreba te da na tom području postoji veliki broj stručnjaka. Time bismo studentima otvorili mogućnost da izaberu zanimanje s kojim će po završetku studija moći sebi ostvariti egzistenciju.
Što se tiče studijske grupe viša/visoka trenerska škola, svim sportskim radnicima otvaramo mogućnost stručnog usavršavanja te stjecanja mogućnosti napredovanja i podizanja kvalitete rada u sportu.

Vratimo se malo na nedavne izbore. Kao jedini kandidat, izabrani ste s 38 glasova za i tri protiv. Međutim, 21. svibnja, kada ste također Vi bili jedini kandidat za mjesto dekana, nakon 21 glasa za i jednako toliko glasova protiv, niste prošli. Prvo nam recite je li u oba slučaja glasovao isti sastav fakultetskog Znanstveno-nastavnog vijeća?

Bile su svega dvije-tri promjene. Bivša uprava je donijela odluku da se automatski financijski kazne oni članovi Vijeća koji se na sjednicama ne pojave tri ili više puta. Kako ne bismo morali nikoga kažnjavati, mi smo zatražili da se oni izjasne žele li ili ne žele sudjelovati na sjednicama koje su od krucijalne važnosti za fakultet. Imali smo i jedan slučaj u kojem je na popisu vanjskih suradnika bio jedan profesor koji je prešao u stalni radni odnos, pa smo morali izabrati novog vanjskog suradnika. Neki su očekivali kako ću promijeniti čitav sastav Vijeća, ali to nije bila moja nakana. Rekao sam da, ako me ljudi zaista žele, neka me bira isti sastav Znanstveno-nastavnog vijeća.

Kako je došlo to te drastične razlike u glasovanju. Je li tu bilo lobiranja, nekog pritiska ''odozgor'' ili ćete pak odgovoriti kako su članovi Vijeća jednostavno promijenili mišljenje?

Očito su ljudi mene prepoznali kroz tih dvadeset i nešto dana, moj stil i način rada. Uvijek kažem hvala dragom Bogu što radim u sredini gdje ljudi misle svojom glavom. Smatram da ljudi koji su završili fakultet i sve svojim radom postigli, razmišljaju na način da ne može baš nitko puno na njih utjecati. Vi ste i pisali kako ste od dobro obaviještenih izvora imali informaciju da će, ako ja ne budem izabran 21. svibnja, netko drugi biti v.d. Neka obećanja jesu išla u određenom smjeru. Govorilo se i da će ljudi ostajati bez posla ako ja dođem te da će studentima biti povećani troškovi školovanja. No, očito stvari nisu išle po osobnim planovima koje je netko napravio mimo sustava, pa su ljudi u Vijeću shvatili kako od toga neće biti ništa te kako nema nikakva straha. Onda kad su vidjeli kako funkcionira osoba koja je dobila priliku biti v.d. dekana, kada su vidjeli da sam u najbržem roku raspisao novi natječaj, došli su na izbore, vidjeli situaciju i zaokružili onako kako su vjerovali da je najbolje. To možete provjeriti s kolegama koje rade na fakultetu.

Možete li nam još ukratko komentirati cjelokupno stanje na Sveučilištu u Mostaru. Za sebe kažete da ste čovjek koji ima jako puno informacija. Kažite kakvo je stanje u ovoj instituciji, s naglaskom na kvalitetu obrazovanja, ali i na neke tabue kao što su pojave korupcije i utjecaj politike.

Ako za bilo koji vid korupcije znate, pozivam vas da to prijavite, jer bi to bilo u interesu i fakulteta, i profesora i studenata. Jer, znate da snosite kaznenu odgovornost za svaki vid korupcije za koji znate, a niste prijavili.

Što se tiče utjecaja politike, smatram da ona ima utjecaja onoliko koliko treba. Ako je hrvatski narod prepoznao bilo kojeg pojedinca i izabrao ga za svog predstavnika te ako su osnivači Sveučilišta u Mostaru županije i općine s hrvatskom većinom, smatram da je sasvim u redu da u Upravnom vijeću postoji petero predstavnika osnivača te četvero iz akademske zajednice. Malo sam se raspitivao, čak u Mariboru postoji primjer sveučilišta u kojem osnivači imaju većinu u upravnom vijeću. Što se tiče Senata koji čine rektor, prorektori i svi dekani, smatram da imamo mogućnost neovisnog djelovanja, funkcioniranja, donošenja odluka i predlaganja svega onoga što smatramo da je pozitivno i dobro.

Što se tiče kvalitete rada, ona je svakim danom sve bolja. Vanjska evaluacija nam pokazuje kako smo razina koja je prepoznata od studenata koji dolaze iz Republike Hrvatske i šire regije. Konkretan primjer: imali smo ove godine studij matematike na koji se prijavilo 117 studenata. Student koji je ove godine bio 29. na prijamnom ispitu, prošle godine bi bio treći. Dakle, konkurentnost onih koji žele studirati kod nas se povećala, a iz te konkurentnosti i kvantitete dolazi i kvaliteta. Smatram da uistinu idemo pravim putem.

Za kraj moram naglasiti da sam u svim svojim javnim istupima o fakultetu govorio: mi, u nas i naše, a nikada ja, u mene i moje. Tako je bilo i tako će ostati za vrijeme mog mandata na dužnosti dekana ovoga fakulteta.

Pogled.ba