Nevenko Herceg u Galeriji Aluminij otvorio veliku retrospektivnu izložbu, fra Didaku u čast

...s likovne kolonije Didak, stvaranih u razdoblju od 2004. do 2017. godine. Riječ je o izložbi kojom je Galerija Aluminij, u suorganizaciji s HKUD Didak župe Gradnići, iskoračila u jesenski dio ovogodišnje sezone, ugostivši u obadva galerijska izložbena salona 60 umjetničkih djela (59 slika i jednu skulpturu), od ukupno 50 slikara iz BiH, Crne Gore i Hrvatske koji su stvarali pod okriljem te kolonije.

- Svaki od ovih umjetnika na svoj je način sačuvao uspomenu na našega fra Didaka Buntića, svećenika, prosvjetitelja i humaniste koji je, u svoje vrijeme, poduzeo niz humanitarnih, prosvjetnih i gospodarskih inicijativa na dobrobit svojega hercegovačkog, katoličkog, ali i drugih naroda ovoga podneblja. Svojim životom i djelom svjedočio je kako humanost, domoljublje i čovjekoljublje nemaju granica, a upravo je to poruka koju želimo i moramo nasljedovati i na njoj graditi našu budućnost - poručio je Herceg, proglasivši otvorenom ovaj značajan postav koji ostaje dostupnim za besplatno razgledanje sve do 12. listopada.

Direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija Darko Juka otkrio je kako izložba, nakon Mostara, putuje i pred zagrebačku publiku.

- Prošlo je stoljeće otkako je broćanskim poljima hodio markantan čovjek u smeđemu habitu, onaj koji je uzeo za ruku hercegovačke djevojčice i poveo ih u školu, onaj koji je poučio hercegovačkoga seljaka tada suvremenim načinima obradbe i navodnjavanja polja, onaj koji je izgradio širokobriješku baziliku i onaj koji je, a što mu je ime usjeklo u vječnost, u sutonu Prvoga svjetskog rata, planiranim egzodusom izgladnjele djece u Slavoniju, odigrao ključnu ulogu u sprječavanju biološkoga iščeznuća hercegovačkoga puka. Nitko više, pod ovim nebom, nema pravo kazati kako ne zna za fra Didakovo ime. Ova kolonija, koja ga slavi, začeta kao skroman pothvat, u krilu nekolicine entuzijasta tada okupljenih oko fra Marinka Šakote, urasla je u respektabilnu hercegovačku likovnu tradiciju, a u brižljivo stvaranomu fundusu danas posjeduju 180 slika - poručio je Juka, nakon kojega je nazočne pozdravio i gradnićki župnik fra Nikola Rosančić, istaknuvši nužnost očuvanja gradnićke i hercegovačke starine za našu budućnost i za naraštaje koji dolaze.

Nimalo laganomu izazovu izbora trećine djela iz fundusa, za organizaciju predstavljanja kolonije Didak u mostarskoj Galeriji Aluminij, uspješno su odgovorile povjesničarke umjetnosti Danijela Ucović i Valerija Soldo Rešetar. Potonja je, u kataloškomu osvrtu, istaknula kako je naglasak u radu kolonije stavljen na stvaralaštvo, slikarstvo, kreativnost, povezivanje, humanost, davanje, prijateljstvo i na slavljenje života, tradicije i dobročinstava.

- Ova umjetnost, nastala u ime fra Didaka, nije pretencioznom ni megalomanskom, već je usredotočenom na temu, zaokruženom i lagodnom, ali istodobno svečanom i dostojanstvenom. Izložba je presjekom likovnoga stvaralaštva kroz godine održavanja likovne kolonije Didak. Odabrana su djela tematski i tehnički raznovrsna no, ono u čemu se susreću bogatstvo je likovnoga izričaja i transparentnost individualnih stilova umjetnika koji su sudjelovali u radu kolonije. Broj odabranih radova, većinom djela akademskih slikara, govori o važnosti ove likovne kolonije na hercegovačkomu prostoru - zapisala je autorica osvrta.

Na izložbi prevladava slikarstvo, od tehnika su najzastupljenije ulje na platnu i akrilne boje, dok je u manjoj mjeri riječ o akvarelu i o kombiniranim tehnikama. Djela obuhvaćaju širok raspon stilova moderne i suvremene umjetnosti, a zastupljeni su gotovo svi likovni smjerovi.

Izložbeni postav čine radovi koje su stvarali: Duško Abramušić, Ante Tonči Alač, Mišo Baričević, Josip Botteri Dini, Ana Marija Botteri Peruzović, Ante Brkić, Branimir Dorotić, Vedran Grabovac, Karin Grenc, Hamo Ibrulj, Stipe Ivanišević, Josip Ivanović, Neven Jakovljević, Jure Jovica, Zdenko Jurišić, Ilija Kegelj, Velimir Ključe, Anela Korać, Željko Koren, Ferdo Kovač, Ivica Kraljević, Ivan Križanac, Megi Kunštek, Ivan Listeš, Ante Ljubičić Car, Mate Ljubičić, Ante Mamuša, Ernesto Markota, Matea Martinović, Edo Matković, Anđelko Mikulić, Goran Milinković, Željko Mucko, Savo Pavlović, Dalibor Pehar, Dario Pehar, Hrvoje Marko Peruzović, Ljubomir Popadić, Frano Primorac, Vladimir Vlado Puljić, Snižana Romanović, Mile Skračić, Marija Stojić, Hrvoje Šercar, Josip Škerlj, Antun Boris Švaljek, Radoslav Tadić, Edo Unković, Vesna Vuga Sušac i Stipe Zoraja.

Večer otvorenja glazbeno su oplemenile učenice Glazbene škole Brotnjo Sara Jurešić i Antea Šakota na flautama, te učenica Srednje glazbene škole Široki Brijeg Lara Jurešić na gitari, izvevši djela Giuseppea Gariboldija i Ivan Padovca.